ECB prvi put u 15 godina bez dividende za nacionalne središnjice, vlade

Europska središnja banka (ECB) lani je prvi put u 15 godina ostala bez profita i otpisala gubitke u svojem portfelju državnih obveznica.

ECB je u četvrtak izvijestio da je 2022. zaključio s deficitom od 1.6 milijardi eura zbog čega neće isplatiti uobičajenu dividendu svojim nacionalnim podružnicama koje u pravilu novac uplaćuju u državne proračune.

>>>ECB vidi rastući teret, dugoročni gubitak u javnim financijama

Financial Times piše da je središnjica od 2018. godine nacionalnim bankama uplatila ukupno 5.8 milijardi eura, ali je novac silom neprilika okopnio upravo nakon usvajanja eura u Hrvatskoj čija je narodna banka u 2021. u proračun uplatila 265,9 milijun kuna.

Na deficite u novostvorenom okolišu upozoravaju i drugi ogranci, guverneri Nizozemske i Belgije svoje su vlasti već upozorile da očekuju “značajne gubitke”.

Kontekst

Središnje banke na globalnu su financijski krizu u 2008.-09. odgovorile stvaranjem kolosalnih količina novca s kojim su kupovale bajkovite količine državnih obveznica uz sićušne ili negativne kamate.

Suočene s epohalnim inflatornim pritiscima, nuspojavom opisane prakse i rata u Ukrajini, banke sada komercijalnim inačicama novac posuđuju uz veće kamate od onih s kojima su ga preuzele, poskupljenje u zaduživanju potom se prenosi na poduzetnike i građane.

Daniel Gros, suradnik think-tanka Centar za istraživanje europske politike, procjenjuje da bi središnje banke u eurozoni zajedno sa središnjicom na investicijama u državne obveznice u sljedećih šest godina mogle izgubiti oko 600 milijardi eura, uz uvjet da referentna kamatna stopa za financijski sustav ostane na aktualnoj razini od 3%.

>>>ECB nastavio s poskupljenjem zaduživanja, banke ograničile pristup novcu

ECB je od srpnja spomenutu stopu izvukao iz negativnih voda (-0.5%) i najavio novu korekciju od pola postotnog boda u ožujku.

“Oklada ECB-a da će kamatne stope ostati nisko sada povratno opaljuje,” rekao je Gross.

Alkemija

Iako gubici na površini djeluju impozantno, većina analitičara drži da su u generalnoj shemi stvari beznačajni jer središnje banke novac mogu prizvati po volji ili profitirati od njegova stvaranja u postupku prigodno nazvanom senjoraža čije korijene nalazimo u feudalnim vremenima.

>>>Hrvatska euro usvaja u ‘prokletom trenutku’ | analiza

“Gubici ECB ne bi trebali imati nikakav učinak na provođenje monetarne politike osim ako to ne postane političko pitanje,” komentirao je za Financial Times voditelj makroekonomskih istraživanja pri Pictet Wealth Managementu, Frederik Ducrozet, čija je procjena da će banke u eurpodručju tijekom prilagodbe pretrpjeti gubitak od oko 90 milijardi eura.

Njegova je procjena veća od aktualnih rezervi ECB-a u čijim je “ratnim kovčezima” ukupno 51.5 milijardi eura.

ECB je godinu bez profita posljednji put zabilježio u 2007. godini kada su također izostale dividende.

Posljednji je gubitak zabilježen u 2004. godini kada je otkriveno da su Grci prilikom ulaska u europodručje lagali o stanju javnih financija što je rezultiralo velikim iskupljenjem plaćenim novcem poreznih obveznika drugih članica monetarne unije.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima