Hrvatska udruga banaka (HUB) u novom izdanju publikacije “Izgledi” bilježi rezultate ankete provedene među top bankarima koje je provela i obradila Arhivanalitika.
Propitivanje i analiza bilježe široki konsenzus u očekivanjima glavnih ekonomista banaka u Hrvatskoj koji u 2023. godini prognoziraju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2.5%.
>>>Bodri komentari dobrog BDP-a | Q1 2023
Njihova je procjena pritom za gotovo čitav postotni bod bodrija od očekivanja Europske komisije koja je u proljetnoj gospodarskoj prognozi predvidjela rast hrvatskog BDP-a za 1.6%.
?
Sentiment je bodriji i od procjena globalne konzultantsko-revizorske tvrtka EY koja je u svibnju prognozirala rast BDP-a za 1.7%.
EY je prognozu utemeljio na očekivanjima dobre turističke sezone i rastu IT industrije. Obje su pretpostavke u posljednjim tjednima stavljene pod upitnik.
Ministar financija Marko Primorac je krajem lipnja izrazio zabrinutost i bojazan da divljanje cijena na obali može negativno utjecati na rezultate ovogodišnje turističke sezone, što je potom popraćeno negativnim svjedočanstvima na društvenim mrežama gdje korisnici govore da su cijene hrane u Hrvatskoj abnormalne i previsoke i za turiste iz najsnažnijih europskih gospodarstva.
Bankari očekuju daljnju fiskalnu konsolidaciju i usporavanje inflacije uz snažan oporavak realnih plaća.
Aktualna anketa portala MojPosao također bilježi pomalo iznenađujući pad potražnje za radnicima u turizmu i IT-u.
>>>Citigroup degradirao američke dionice, IT sektor
Slika će, stoga, biti jasnija nakon što Državni zavod za statistiku objavi podatke o broju dolazaka i noćenja, te kretanju potrošačkih cijena kroz ljetne mjesece.
Snažan oporavak realnih plaća
Kako bilo, ekonomisti HUB-a procjene temelje na očekivanjima daljnje fiskalne konsolidacije, usporavanja inflacije i snažnog oporavka realnih plaća.
>>>Plaće su na godišnjoj razini ‘skočile’ za 16 posto, a ovo su najplaćeniji poslovi u Hrvatskoj
“Snažan oporavak se već dogodio: prosječna neto plaća isplaćena u svibnju za travanj (1.122 eura) bila je za 12% veća nego u istom mjesecu 2022. Korigiramo li nominalni rast za inflaciju u svibnju (7,9%), dolazimo do stope oporavka realnih plaća od gotovo 4% u odnosu na isti mjesec prošle godine,” pišu iz HUB-a.
U publikaciji pritom izostaje komentar povratne sprege između rasta cijena i rasta plaća koja, zajedno s tvrdoglavom temeljnom inflacijom, uočljivo brine Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB), što naizgled utječe i na očekivanja ekonomista o daljnjem smjeru monetarne politike.
Propadanje u realnom vremenu
Analitičari gube konsenzus u pogledu izgleda europskog gospodarstva u 2024. godini i procjena potencijala da se europska slabost prelije na hrvatsko gospodarstvo.
“Dva ekonomista otklanjaju takvu mogućnost: recesije neće biti. Uz to, hrvatsko gospodarstvo je otporno zbog visokog udjela usluga (recesija je izolirana u industrijskom sektoru) i snažnog investicijskog ciklusa, kojemu financijsku polugu daju europska sredstva. Dvije ekonomistice nisu toliko uvjerene u takav scenarij: jedna tvrdi da će oporavak biti slab i opterećen odgođenim učincima monetarnog zaoštravanja u europodručju, a druga smatra da je zamjetnije usporavanje moguće, kao i prelijevanje takvog usporavanja na Hrvatsku. No, to bi se moglo dogoditi tek s vremenskom odgodom.”
Grabancijaš drži da su gospodarski indikatori iz realnog vremena komplementarniji sudu “golubica”.
>>>Fuest: Njemačku očekuje ‘stezanje remena, znoj i suze’
Publikaciju HUB-a – Izgledi 1/2023: Stabilan rast između 2 i 3% i snažan oporavak realnih plaća, preuzmite ili pročitajte OVDJE (.pdf).
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
