Nadzornik energetskog tržišta u Njemačkoj u razgovoru za Financial Times kaže da će kroz ljeto trebati daljnja prilagodba kako bi se izbjegle potencijalne nestašice prirodnog plina.
Klaus Müller, predsjednik Savezne agencije za mrežne djelatnosti (Bundesnetzagentur), upozorava da energetska kriza “nije gotova” i da će mnogo toga ovisiti o oštrini dolazeće zime.
>>>Europski danak za ratom u Ukrajini okinutu energetsku krizu nadomak 800 milijardi eura
“Opasnost od nestašice plina još uvijek postoji. To je poprilično ovisno o tome hoćemo li nastaviti suzbijati korištenje plina i osigurati diversifikaciju dobavljača u Njemačku.”
Nadzornik je podcrtao nekolicinu čimbenika i “rizika”, uključujući gospodarski oporavak Kine koji je “brži od mnogih očekivanja” i vodi prema većoj potražnji za plinom što će “imati posljedice u smislu cijena”.
Zima s 2023. na 2024. godinu također će biti prva koju će Njemačka morati izgurati “bez imalo ruskog plina”.
>>>Godišnja cijena ruskih sankcija Njemačkoj oko pet milijardi eura | LNG
Analitičari ne očekuju da će se opskrba značajno izmijeniti ili popraviti ove ili iduće godine.
Gledišta Müllera dijeli i šef Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol koji je u veljači upozorio da Europa unatoč velikom padu cijena plina još nije dobila svoj energetski rat s Rusijom.
“Biti presamouvjeren za sljedeću zimu je riskantno,” rekao je Birol za FT.
Teški danak
Njemačka je jedna od najvećih žrtava trendova na europskom tržištu energije koje je okinula ruska invazija na Ukrajinu.
Moskva je prije rata Berlinu isporučivala 55% godišnjih potreba za prirodnim plinom.
Iako je pad uvoza poljuljao njemačko gospodarstvo i veleprodajne cijene plina s predratnih 20 eura po megavat satu lansirao na više od 300 eura po MWh, vlasti su se pokazale hitre i snalažljive u pronalasku ili kreiranju alternativa.
Jedinstveno postignuće
Müller je prilagodbu karakterizirao kao “jedinstveno postignuće”.
Nakon što su usahli ruski tokovi, Berlin je osnažio uvoz s Bliskog istoga, iz SAD-a, Norveške, Nizozemske, Belgije i Francuske i u rekordnom roku izgradio prvi uvozni LNG terminal na sjevernoj obali.
>>>Potpisan je sporazum o izgradnji energetske veze između Unije i Azerbajdžana
Spremnici su trenutačno popunjeni na 64%, mnogo više nego u istom razdoblju lani.
Njemačka je svoje energetske tvrtke i energetski intenzivne industrije iskupila za golemi novac. Vlada je do kraja 2022. godine 50 milijardi eura potrošila samo na nacionalizaciju i održavanje pružatelja komunalnih usluga Uniper.
Iskupljenje su zatražili i dobili mnogi, uključujući Gazprom Germania koja je otkupljena od ruskih vlasnika i preimenovana u Securing Energy for Europe, ili SEFE.
Müller je rekao da će Uniper i SEFE dugo boraviti u javnom, odnosno državnom vlasništvu.
>>>Njemačka nacionalizirala supergubitaša Uniper
“Poslovni model obiju kompanija temeljio se na uvozu ruskog plina i one su još uvijek na intenzivnoj njezi,” rekao je. “Još je prerano da ih otpustimo” iz skrbi.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.