Eurozastupnici su na ovotjednoj plenarnoj sjednici odbili rezove u proračunu EU-a za iduću godinu i zatražili veća sredstva za rješavanje posljedica rata u Ukrajini i oporavak od pandemije.
Europski parlament je u srijedu glasovao o svom stajalištu o proračunu EU-a za 2023. godinu, zastupnici su poništili gotovo sve rezove koje je napravilo Vijeće (preko 1,6 milijardi eura).
>>>Trgovanje emisijama, carine na ugljik i rezidualna dobit u prijedlogu za punjenje EU proračuna
Zastupnici zahtijevaju proračun EU-a za 2023. koji će učinkovitije rješavati posljedice rata u Ukrajini, krizu energenata i proces oporavka od pandemije, a značajno su povećali sredstva za Erasmus+, klimatske akcije i transeuropske mreže.
187,3 milijarde eura
Ukupni proračun za sljedeću godinu postavljen je na 187,3 milijarde eura, prije pregovora sa državama članicama, a za rješavanje posljedica rata u Ukrajini dodano je više od 850 milijuna eura. Proračun za tekuću godinu iznosio je 169,5 milijardi eura.
S ukupno 853 milijuna eura dodanih u nacrt proračuna Komisije, zastupnici Europskog parlamenta potaknuli su financiranje inicijativa koje podupiru mlade izbjeglice.
>>>Razlika između uplata i isplata iz europskog proračuna u 8 godina dosegla 39,77 milijardi kuna
S dodatnih 533 milijuna eura, zastupnici u Europskom parlamentu žele povećati energetsku neovisnost EU-a i podržati građane i mala i srednja poduzeća s njihovim visokim računima za energiju, dok podržavaju zelenu tranziciju i biološku raznolikost.
Zastupnici su vratili 200 milijuna eura koje je Vijeće smanjilo za program EU4Health i dodali 25 milijuna eura jer pandemija covida-19 još nije završila, što je rezultiralo potrebom da se podrže nacionalni zdravstveni sustavi da postanu otporniji.
Rezolucija je usvojena s 421 protiv, 137 glasova i 82 suzdržana, izvijestio je Europski parlament.
Nakon glasovanja kreću trotjedni pregovori Parlamenta s Vijećem za postizanje dogovora o proračunu za sljedeću godinu, o kojem zatim mora glasovati parlament i potpisati njegov predsjednik.
Revizija VFO-a
Glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2023. Nicolae Ştefanuta iz kluba liberala Renew rekao je da je parlament glasao za proračun “koji daje prioritet miru, energetskoj sigurnosti i bržem gospodarskom oporavku”.
“Kad Rusija ide nisko, mi idemo visoko. Parlament je zatražio dodatna sredstva u proračunu EU-a za 2023. za pomoć našim građanima tijekom energetske krize, za pomoć u rješavanju posljedica rata u Ukrajini i pomoć pri ponovnom pokretanju našeg gospodarstva. Sam proračun EU-a neće biti dovoljan da se nosi s razmjerima krize; zbog toga nam hitno treba revizija VFO-a (Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a)” , rekao je.
>>>Parlament usvojio Resslerove smjernice ‘proračuna za sve’
Suizvjestitelj Niclas Herbst iz Europske pučke stranke rekao je da “proračun EU-a mora jasno odgovoriti na hibridnu prijetnju uzrokovanu ruskim agresorskim ratom”.
Intervencija
HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, koji je bio pregovarač Europskog parlamenta za ovogodišnji proračun, slaže se da će biti potrebno revidirati višegodišnji financijski okvir EU-a.
“Ključno je i za ovaj proračun da još jednom dolazi u posebnoj situaciji za Europu. Protekla dva proračuna događala su se u situaciji kada smo se morali suočiti s gospodarskim i društvenim posljedicama pandemije a ovaj je još zahtjevniji. Pogotovo što u dijelovima proračuna koji se odnose na humanitarnu pomoć i sigurnost EU-a je teško naći dodatna nova sredstva koja su nam u ovom trenutku potrebna. Zbog toga će parlament pozvati Vijeće i Komisiju da pristupi reviziji višegodišnjeg financijskog okvira. Temeljni argument koji će oblikovati raspravu o ovogodišnjem proračunu je da EU neće moći ispunjavati svoju ulogu, ciljeve koje si je postavila, ukoliko nema realnu proračunsku arhitekturu u pozadini. To nažalost sada ne postoji i zato će biti potrebno intervenirati u višegodišnji financijski okvir”, rekao je Ressler za Hinu.
Vrhunska zdravstvena zaštita za sve građane
U raspravi o proračunu hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol založio se da zdravstvo ostane među proračunskim prioritetima.
>>>Hrvatski Sokol najblagoglagoljiviji pučanin EP-a
“Posebno ističem zdravstvo kao jedan od prioriteta na kojem se ne smije štedjeti. Pri tome, osobito je važno jačati dugoročna ulaganja u Europske referentne mreže. One predstavljaju ogroman iskorak u omogućavanju dostupnosti vrhunske zdravstvene zaštite za sve građane EU, bez obzira na državu ili regiju u kojoj žive. Na taj način ulažemo i postavljamo temelje za stvarnu europsku zdravstvenu uniju“, zaključio je Sokol.
Također se založio da se izvanredni prioriteti ne financiraju na štetu kohezijske i poljoprivredne politike. “kohezijska i poljoprivredna politika ne mogu biti glavni izvor financiranja hitnih prioriteta tijekom naredne godine, zbog toga što se ugrožava provedba dugoročnih ciljeva. Potpora ruralnim područjima i slabije razvijenim regijama mora ostati jedan od glavnih prioriteta u skladu s istinskim ciljevima kohezije i ZPP-a. Nema i neće biti jedinstvene Europe u kojoj su neki dvostruko bogatiji od drugih i imaju pristup vrhunskim zdravstvenim, obrazovnim i ostalim javnim uslugama, a drugi nemaju“, rekao je.
Pratite nas na Google vijestima
