Europska komisija je pozdravila u srijedu izglasavanje u Europskom parlamentu uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, kroz koji će države članice imati na raspolaganju 672,5 milijardi eura za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.
“Važno je pobijediti virus pomoću cjepiva, ali također moramo pomoći građanima, poduzećima i zajednicama da iziđu iz krize. Mehanizam za oporavak i otpornost sa 672,5 milijardi eura donijet će upravo to”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
EU sljedeće generacije
Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su s 592 glasa za, 42 protiv i 57 suzdržanih izglasali uredbu, koja je ključna za početak korištenja sredstava za oporavak iz instrumenta EU sljedeće generacije.
>>>Promišljanja europskih parlamentaraca ususret glasanju o Mehanizmu za oporavak i otpornost
Instrument EU sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.
Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.
>>>Ovogodišnji deficit 25,3 milijarde, pomoć Unije oko 19,2 milijarde kuna | rebalans proračuna
Nakon glasanja o uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u Europskom parlamentu i Vijeće će o tome glasati u sljedećih nekoliko dana, te se očekuje da uredba stupi na snagu 18. veljače. Nakon toga su na redu države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.
Ratifikacija i nacionalni planovi
Uvjet da bi NGEU i Mehanizam za oporavak i otpornost mogli početi funkcionirati jest da države članice ratificiraju odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a, što je jamstvo da se Komisija može na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura. Hrvatska je bila među prve tri zemlje članica koja je ratificirala tu odluku.
Do sada su to učinili Cipar, Hrvatska, Slovenija, Portugal, Francuska i Bugarska. Očekuje se da će cijeli postupak ratifikacije biti dovršen u drugom tromjesečju ove godine.
>>>Upravo postignut kompromis o dugoročnom proračunu utire put fiskalnoj uniji
Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.
U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjen za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.
Ocjenjivanje
Sredstva će biti isplaćivana nakon što države članice ispune ciljeve koje su postavile u svojim nacionalnim planovima, s tim da će moći unaprijed dobiti 13 posto sredstava kao predfinanciranje.
Nakon što država članica dostavi svoj nacionalni plan, Komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca. Nakon toga, nacionalne planove treba odobriti Vijeće EU-a, koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom.
“Mehanizam za oporavak i otpornost učinit će Europu zelenijom, digitalnijom i otpornijom u dugoročnom interesu svih”, kaže predsjednica Europske komisije.
>>>Komisija predstavila glavne projekte, plan realizacije Mehanizma za oporavak i otpornost
Zastupnici pozivaju države članice da u svojim nacioanalnim planovima za oporavak i otpornost posebice vode računa o zapošljavanju mladih, koji su posebice pogođeni koronakrizom.
Zastupnici također ističu i važnost sportskog sektora, na koji otpada 2,12 posto europskog BDP-a i koji zapošljava 2,72 posto ili 5,67 milijuna ljudi u EU-u.
Europski parlamentarci su izrazili zabrinutost da bi koronakriza mogla nanijeti trajne štete profesionalnom i amaterskom sportu i posljedično zdravlju općenito. Stoga bi države članice trebale u svojim planove uključiti potporu sportu.
