Europski parlament u srijedu je potvrdio zakon kojim se zabranjuje različita kvaliteta proizvoda, a ključnu ulogu u naporima da se na istočnoeuropskim policama prestanu plasirati proizvodi mahom lošije kvalitete odigralo je rumunjsko predsjedanje Vijećem EU-a, izjavila je u srijedu hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.
Europski parlament je uvjerljivom većinom potvrdio konačni dogovor EP-a, Europske komisije i Europskog vijeća o zabrani različite kvalitete proizvoda u EU postignut za vrijeme trijaloga u ožujku.
“Predsjedanje Rumunjske Vijećem EU-a bilo je ključno za okončanje podjele na istok i zapad EU-a jer je stavila to pitanje visoko na dnevni red”, rekla je za Hinu hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP), članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjena članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
>>>Češka zabranila prodaju proizvoda lošije kvalitete ‘nego zapadno’, kazna do 1,94 milijuna eura
Borzan je istaknula da se novim zakonom “prvenstveno štiti potrošače istočnih zemalja, ali ni zapadni potrošači nisu pošteđeni nepoštene poslovne prakse” objasnivši da su se i u Italiji prodavale Wudy hrenovke lošije kvalitete kao u Hrvatskoj, a Nutella je bila najbolje kvalitete u Njemačkoj.
Borzan je s Hrvatskom agencijom za hranu prije dvije godine predstavila rezultate analize kvalitete naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala kako je u više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti, ali i da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj.
Odlučeno je kako će se postojeća Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi nadopuniti zakonom o zabrani dvostruke kvalitete proizvoda, a proizvođače će se za kršenje zakona sankcionirati s do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa.
“Strašan utjecaj multinacionalnih kompanija koje su na dnevnoj bazi lobirale doveo je do razvodnjavanja teksta u Vijeću.”
BILJANA BORZAN
“Strašan utjecaj multinacionalnih kompanija”
Države članice imat će na raspolaganju godinu dana od dana stupanja na snagu ove direktive da ju prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo. Dogovorena je i sigurnosna odredba kojom bi se revizija učinka Direktive trebala provesti u 2022. godini te utvrditi funkcionira li u praksi, istaknula je Borzan.
>>>Jačanje ovlasti regulatora glavna tema 22. Dana tržišnog natjecanja
“Ukoliko proizvođači osmisle inovativne načine da zaobiđu zakon, imat ćemo priliku dodatno postrožiti zakon,” dodala je.
Prvotna pozicija Europskog parlamenta je na trijalogu razvodnjena pa u aneks Direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi nije uvrštena zabrana različite kvalitete proizvoda u zemljama istočne i zapadne Europe, ali se spominje kao nepoštena trgovačka praksa u članku 6. zakona, objasnila je Borzan.
“Strašan utjecaj multinacionalnih kompanija koje su na dnevnoj bazi lobirale doveo je do razvodnjavanja teksta u Vijeću. Htjeli smo da se dvostruka kvaliteta proizvoda spominje kao nepoštena trgovačka praksa i u članku 6. zakona i u aneksu zakona. Iako se aneks doima kao dodatak i nešto nevažno, sadrži glavni popis nepoštene trgovačke prakse koji mogu vidjeti proizvođači, inspektori pa i potrošači.”
>>>SDP: želimo regulaciju financijskog tržišta koja će onemogućiti dužničko ropstvo
Postoje određeni izuzeci primjene prakse poput poštivanja nacionalnog zakonodavstva ili iskorištavanja dostupnih lokalnih sirovina, odnosno voća i povrća koje se koristi za industrijsku izradu prehrambenih proizvoda, ali će se svako prilagođavanje proizvoda morati potkrijepiti zadovoljavajućim dokazima.
Hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica (EPP/HDZ) u utorak je na plenarnoj sjednici poručila da se podjelom na istok i zapad EU-a podržava “Europa dviju brzina” što smatra nedopustivim.
Paralelno s donošenjem zakona traje i europsko istraživanje kvalitete proizvoda koje provodi Europska komisija, a za koje je osigurano 800.000 eura iz europskog proračuna.
