Europski je parlament u četvrtak prihvatio direktivu koja bi trebala otkloniti opasnost stvaranja monopola nad dostavom i opskrbom plinom u Europskoj uniji, na koju su upozoravali kritičari gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 u vlasništvu ruskog Gazproma.
Prema novoj regulativi svi plinovodi koji na područje Unije stižu iz zemalja koje nisu članice EU-a bit će obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a te vlasnik plinovoda neće moći imati kontrolu i nad isporukom plina jer će plinovod morati biti dostupan i drugim operaterima.
“Prečesto se dostava plinom koristi kao političko oružje. Ne možemo razoružati druge od loših namjera, ali možemo naoružati sebe s pravnom jasnoćom i dosljednošću postojećeg zakonodavstva. O tome se radi u energetskoj uniji i u ovoj izmijenjenoj direktivi”
JERZY BUZEK
S obzirom da je ruska državna kompanija Gazprom jedini dioničar plinovoda Sjeverni tok 2, demonopolizacijom se želi spriječiti veći utjecaj Rusije od kojeg su strahovale prije svega baltičke zemlje i zemlje Višegradske skupine koje su se protivile izgradnji plinovoda.
“Višedimenzionalni gubitak”
Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.
>>>Trump prijeti sankcijama za Sjeverni tok 2: ‘mi štitimo Njemačku od Rusije’
“Ono što bi nekima na tržištu donijelo dobit, našim bi građanima i energetskoj uniji kao cjelini donijelo višedimenzionalni gubitak. Od sada, svi plinovodi iz zemalja koje nisu članice EU-a, uključujući Sjeverni tok 2, morat će funkcionirati prema pravilima EU-a”, rekao je izvjestitelj Jerzy Buzek (EPP/PO) i dodao da se to odnosi na pristup trećih strana, razdvajanje vlasništva, nediskriminacijske tarife i transparentnost, što “znači veću energetsku sigurnost na našem kontinentu”.
“Prečesto se dostava plinom koristi kao političko oružje. Ne možemo razoružati druge od loših namjera, ali možemo naoružati sebe s pravnom jasnoćom i dosljednošću postojećeg zakonodavstva. O tome se radi u energetskoj uniji i u ovoj izmijenjenoj direktivi“, ustvrdio je poljski zastupnik Buzek.
Direktiva je usvojena s 465 glasova za, 95 protiv i 68 suzdržanih.
Njemačka s rastućim zanimanjem sluša razgovore iza zatvorenih vrata Inicijative tri mora
Izmijenjenim pravilima daje se Europskoj uniji isključiva nadležnost kada je riječ o sporazumima o novim pravcima opskrbe plinom u EU-u s trećim zemljama, a Komisiji ostaje mogućnost odobravanje iznimaka.
Upravo su kritičari izgradnje Sjevernog toka 2 isticali nedosljedan stav Komisije po pitanju uvoza ruskog plina.
U ožujku je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom je zatražio zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.
“Ovisnost”
Europarlamentarci su tada ustvrdili da “”Sjeverni tok 2 osnažuje ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi plinom, ugrožava unutarnje tržište EU-a te nije u skladu s energetskom politikom ni sa strateškim interesima EU-a, zbog čega ga treba zaustaviti” te da da Rusija koristi energetsku politiku kao političko sredstvo “za provedbu, održavanje i povećanje političkog utjecaja i pritiska na područje za koje smatra da je pod njezinim utjecajem”.
Naime, izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje većine članica EU-a, no Europska je komisija početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji tren stala na stranu Berlina.
>>>Schröder: pritisak SAD oko LNG-a iz koristoljublja, ne prijateljstva
Europska je komisija drukčije postupila 2014., kada je zaustavila planiranu izgradnju plinovoda Južni tok, koji je trebao ruskim plinom opskrbiti europske države preko Balkana (Bugarska i Srbija), a upravo je trinaest od sedamnaest bugarskih zastupnika bilo protiv ili suzdržano na glasanju o novim pravilima.
Europska je unija ovisna o uvozu plina te se više od 70 posto plina uvozi, pri čemu skoro polovicu dobavlja Rusija.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
