Gospodarstvo eurpodručja čiji su dionici posvećeni posredničkom ratu u Ukrajini lani je stagniralo i kotiralo lošije od ostatka svijeta, pokazali su u utorak objavljeni preliminarni i nepotpuni podaci europskog statističkog ureda, Eurostata.
Stagnacija stiže nakon blage kontrakcije za 0.1% u trećem tromjesečju i znači da je eurozona uvriježenu definiciju tehničke recesije izbjegla u maniri trkača po oštrici.
Zatajenje je u oštrom kontrastu s gospodarskim kretanjima u Sjedinjenih Američkih Država, najvećim trgovinskim partnerom Europske unije, koje su četvrti kvartal zaključile s rastom realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 3.3%, nakon upečatljivih 4.9% u tromjesečju prije.
Prve procjene
Slabost u europodručju ponajviše je uvjetovana lošim krajem godine u najsnažnijem gospodarstvu, Njemačkoj.
Od 11 članica eurozone za koje su dostupni podaci, najveći rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2023. zabilježio je Portugal (+0.8%) kojeg slijede Španjolska (+0.6%), Belgija i Latvija (obje +0.4%).
Najoštriji pad iskusile su Irska (-0.7%), Njemačka i Litva (obje -0.3%).
Stope rasta na godišnjoj razini bile su pozitivne u šest, a negativne u pet članica monetarne unije za koje su dostupni podaci.
Revizije već slabih očekivanja
Europodručje s nulom, odnosno s negativnim, nikakvim ili skromnim rastom koketira šest kvartala zaredom uz široki konsenzus ekonomista da će se slabost preliti i razvući kroz čitavu 2024. godinu.
Primjerice, Međunarodni monetarni fond (MMF) u aktualnoj publikaciji o izgledima svjetskog gospodarstva očekivanja za BDP europodručja revidira nadolje, s prijašnjih 1.2% na 0.9%.
Kao najznačajniji faktor pogoršanja prognoze naveden je rat u Ukrajini.
MMF očekuje da će Europljani s vremenom osnažiti potrošnju, paralelno s hlađenjem cijena
“Očekuje se da će oporavak potaknuti jača potrošnja kućanstava, budući da se ublažavaju učinci šoka na cijene energije a inflacija pada, podržavajući rast realnog dohotka.”
Izazovna, slaba godina
Ekonomisti u privatnom sektoru mrvicu su mrkiji, primjerice, analitičari S&P Global Market Intelligence upozoravaju na “izazovnu” godinu “uslijed slabljenja potražnje i snaženja geopolitičkih napetosti”.
Takva gledišta podupire industrijskim akcijama označen početak nove godine. Zaposleni u javnim tvrtkama i poljoprivrednici u posljednjim tjednima prosvjeduju u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.
“Malo je izgledno da će u ostatku godine doći do značajnog rasta,” komentirao je u bilješci za klijente ekonomist Commerzbank, Christoph Weil. “Suočen s postojano visokom inflacijom, malo je izgledno da će ECB (Europska središnja banka) ključne (kamatne) stope spustiti prije ljeta, i to izgledno neće imati pozitivan učinak na gospodarstvo prije 2025. godine.”
Eurostat u utorak nije objavio procjenu godišnjeg BDP-a za 2023., no MMF prognozira da bi on za europodručje mogao iznositi tek 0.5%, manje od 0.6% iz jesenske prognoze Europske komisije.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Vezane vijesti
