PreporučenoTech

FER i belgijski imec snaže suradnju, osnivaju hrvatski centar kompetencija za poluvodiče

Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i belgijski institut za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici imec u idućim će godinama jače surađivati u implementaciji europskog Akta o čipovima te osnivanju centra kompetencija za poluvodiče u Hrvatskoj, rečeno je u četvrtak na FER-u.

Tu suradnju su u četvrtak potpisivanjem memoranduma potvrdili dekan FER-a Vedran Bilas i glavni direktor za strategiju imec-a Jo De Boeck, naglasivši važnost toga za obje institucije i cijelu EU industriju čipova.

Nacionalni centar kompetencija

Imec je jedan od vodećih europskih i svjetskih instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, i s njime FER već godinama surađuje, kao što se već desetljećima bave takvim istraživanjima i u Zagrebu, kazao je Bilas.

“Na FER-u stalno imamo 20 do 30 studenata koji se bave tom temom, ima ih i na drugim fakultetima, a imamo i stručnjaka koji se time godinama bave i sigurni smo da u Hrvatskoj ima znanja i talenata da pridonesemo europskoj industriji čipova. Memorandumom smo simbolično označili naš novi korak u suradnji s Imec-om i ka formiranju nacionalnog centra kompetencija”, dodao je dekan FER-a.

Umrežavanje znanstvenih i proizvodnih sustava

Taj centar je zasad samo projekt, ali se nadaju, poručio je, da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u idućih dva-tri mjeseca raspisati i natječaj za taj centar. Sve je to u sklopu europske inicijative tj. Akta o čipovima, donesenog u jesen 2023., kroz koji će se osigurati oko 43 milijarde eura ulaganja za bolju poziciju EU u svjetskoj proizvodnji čipova.

“To je i način za bolje umrežavanje znanstvenih i proizvodnih sistema u EU i šire u Europi, s ciljem smanjenja ovisnosti o čipovima izvan Europe te prevladavanja nestašice poluvodiča, koja se posebice pokazala u pandemiji zbog zastoja u lancima nabave. Očekujemo da će se uz takvu novu zakonsku regulativu i ulaganja povećati i proizvodnja čipova u Europi, koja danas koristi 20 posto, a proizvodi samo 10 posto svjetske proizvodnje čipova”, istaknuo je Boeck.

On je održao i predavanje na FER-u o utjecajima Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava te o trendovima u svjetskoj industriji čipova, koji utječu na gospodarstva u cijelom svijetu jer bez čipova se, naglasio je, više ne može. Pohvalio je suradnju s FER-om, jer osim istraživanja i razvoja prepoznaju i važnost fokusa na povratak proizvodnje, u čemu surađuju s tvrtkama u Hrvatskoj i startupovima, među kojima i s osječkim Orqa-om, koji se već okrenuo razvijanju čipova potrebnih za vlastite proizvode za upravljanje dronovima i video konekcije.

Veliki izazov

Na potpisivanju memoranduma na FER-u bili su i predstavnici ministarstava znanosti i obrazovanja Hrvoje Meštrić, te gospodarstva i održivog razvoja, čiji je državni tajnik Hrvoje Bujanović naglasio važnost suradnje te da je industrija poluvodiča veliki izazov za EU, ali i sve članice, pa i Hrvatsku, u kojoj je, po njemu, i vrijeme, kao i u cijeloj EU, za ubrzanje tih procesa i proizvodnje.

U donošenju Akta o čipovima važnu ulogu je imao i Europski parlament, čiji je zastupnik Karlo Ressler kazao da mu je drago što se Hrvatska u sve to uključuje među prvima od članica EU-a. ”Čipovi su mali, minijaturni uređaji koji se danas nalaze u svakom digitalnom uređaju i svijet je danas nezamisliv bez toga te je EU zato odlučila konkretnim potezom, instrumentom poput Akta pojačati svoju svjetsku poziciju i bolje zadovoljiti svoje potrebe. U tome se očekuje i da svi talenti i potencijali Europe sudjeluju i pridonesu, a Hrvatska u tome dobro stoji sa stručnjacima i znanjem”, rekao je Ressler.

FER inicijator osnivanja centra kompetencija čiji hladni pogon ‘traži’ i do milijun eura

Dekan FER-a Bilas novinarima je kazao i da se osim njih, razvojem i istraživanjem čipova bave i osječki Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija-FERIT, Institut Ruđer Bošković, PMF u Splitu, Institut za fiziku, koje kao i neke startupove i veće tvrtke, poput Končara i Rimca, vidi i kao partnere za formiranje centra kompetencija.

“Cilj je da nacionalni centar u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a bude servisni i mjesto edukacije, uz razvojne alate i pristup proizvodnim pilot linijama, koje primjerice institut imec već ima, i tu je iznimno jak. Ima i vlastiti fond za tu namjenu od oko 250 milijuna eura”, ispričao je Bilas.

Za hladni pogon 500 tisuća do milijun eura

U budućem centru će biti dostupna i oprema za ispitivanje, ali i mogućnosti financiranja za pokretanje novih poduzeća, za koje smatra da je važno da budu dostupni iz više izvora i izvan postojećih potpora za proizvodne linije, jer Europa jako malo proizvodi. Krajnji korisnici tog centra su svi koji žele naučiti o čipovima, čija je proizvodnja vrlo skupa i složena, za što su potrebne i licence, a za što će se centar također brinuti.

“Hrvatska ima veze s čipovima i već na tome radi, ali može i više. Važno je i da se mladi za to više zainteresiraju, nauče i s znanjem i ostanu raditi u zemlji, a Hrvatska uđe u lanac proizvodnje čipova u Europi i zašto ne, da dođe i svog čipa”, poručio je Bilas. Iznio je i okvirnu procjenu da je samo za hladni pogon jednog takvog centra potrebno oko 500 tisuća do milijun eura, dodavši da će se FER s partnerima javiti i na pozive na razini EU za sredstva za tu namjenu, kada se takav poziv objavi.


Europski Akt o čipovima

Comment here