Europska unija u utorak je u nastojanju da smanji jaz s konkurentnim Sjedinjenim Američkim Državama i Azijom postigla sporazum o 43 milijarde eura vrijednom planu poticaja za svoju industriju poluvodiča.
Lani predstavljen i neposredno usvojen Akt o čipovima predviđa povećanje udjela EU-a u globalnoj proizvodnji čipova na 20% do 2030. godine.
>>>Ressler komentirao europsku tehnološku (ne)konkurentnost, Akt o čipovima
“Čipovi nam trebaju za napajanje digitalne i zelene tranzicije ili zdravstvenih sustava,” napisala je na Twitteru potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager.
Blagostanje
Reuters piše da je akt i prije stupanja na snagu privukao više od 100 milijardi eura privatnog i javnog kapitala, te da njegovu primjenu pozdravljaju brojni dionici tehnološkog sektora koji drže da će poticaji stvoriti nove proizvodne sposobnosti, vještine i generalni procvat istraživanja i razvoja.
Analitičari pak procjenjuju da bi se unija unatoč razmjerima poticaja mogla pomučiti da dostigne rivale.
“Kritični dio jednadžbe koju EU mora dobro riješiti … je koliko se dobavnih lanaca za potporu industrija može preseliti u EU i po kojoj cijeni,” rekao je stručnjak za Kinu i tehnologije Paul Triolo iz vašingtonskog “Centra za strateške i međunarodne studije”.
Iako je Komisija izvorno predložila financiranje isključivo vrhunskih tvornica poluvodiča Akt je kroz pregovore s Europskim vijećem i parlamentom proširen na vrijednosne lance, uključujući proizvodnju starijih čipova i izgradnju središta za istraživanja i dizajn.
>>>‘Nema tih riječi koje mogu opisati ili objasniti povijesni kolaps Intela’
Hendrik Bourgeois, potpredsjednik američkog proizvođača čipova Intel za državne poslove, čija će tvrtka uživati u potporama za svoju tvornicu u Njemačkoj, u utorak je pozdravio dogovor rekavši kako on pokazuje da je EU “ozbiljan oko osiguravanja svojeg budućeg blagostanja”.
SAD je “CHIPS for America” akt usvojio u kolovozu 2022. godine.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
