Pod sloganom “Ispeci, reci, daj svoj glas” održan je utorak susret mladih i kandidata za Europski parlament kako bi se podigla svijest mladih o važnosti članstva u EU-u i izgradnji europskog identiteta te potaknulo mlade na zdravo, kritičko i samostalno razmišljanje, a pitanja su se uglavnom odnosila na obrazovanje i zapošljavanje mladih, razloge nezainteresiranosti za politiku, ekologiju i dr.
Sandra Benčić (platforma Možemo) rekla je kako su usmjereni na svakodnevni život građana i egzistencijalnu sigurnost kroz osiguranje doma za svakoga, jer statistike pokazuju da u Hrvatskoj mladi ostaju najdulje živjeti s roditeljima, budući da si ne mogu priuštiti vlastiti dom.
Zauzela se i za sigurnost i dostojanstvo rada, a protiv daljnje liberalizacije, jer je Hrvatska vodeća u EU-u po prekarnom radu kojem su najviše izloženi upravo mladi. Smatra kako nisu zainteresirani za politiku jer nemaju iskustva, a posao teško dobivaju bez stranačke iskaznice, pa odlaze iz Hrvatske.
Saša Poljanec Borić (HSLS) naglasila je važnost ulaska Hrvatske u schengenski sustav, jer se Gorski kotar ne može razvijati sa Schengenom na slovenskoj granici. Upozorila je da se sredstva iz EU-ovih fondova koriste za poticanje nesigurnih oblika zapošljavanja, kao što je SOR, pri čemu je SDP to kreirao, a HDZ nastavio s tom praksom.
Nezavisni kandidat na listi HNS-a Tome Antičić ocijenio je kako je EU previše birokratizirana i nekompetitivna, pa mladi iz nje iseljavaju. Najuspješnije svjetske tvrtke nisu iz EU-a što pokazuje da u njoj nešto ne valja, sustav obrazovanja je neujednačen, nekompetitivan i nefleksibilan, a mobilnost je slaba, kaže Antičić.
Načelo supsidijarnosti
Tomislav Sokol (HDZ) založio se za načelo supsidijarnosti po kojem se lokalni problemi rješavaju na lokalnoj razini, dok se prema načelu solidarnosti sredstvima kohezijskih i strukturnih fondova EU-a koriste slabije razvijeni dijelovi EU-a kako bi dostigli razvijenije.
Sokol tvrdi da je Hrvatska dosad iz EU fondova povukla 14 milijardi kuna više no što je uplatila. Mladima treba dati šansu da steknu iskustvo i omogućiti preuzimanje dužnosti, osobito onima koji su se dokazali u struci, smatra Sokol.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
Sonja Čikotić (Most) rekla je kako mladi u Hrvatskoj i EU imaju slične probleme pa bi im trebalo osigurati veće stipendije i omogućiti da posao nađu kroz specifične programe zapošljavanja.
Nezavisni kandidat na listi Starta Bojan Glavašević naglasio je potrebu povezivanja hrvatskih krajeva ultrabrzom željeznicom, čija bi se izgradnja financirala iz EU-ovih fondova, te borbe protiv socijalnog dumpinga stvaranjem socijalnog štita i određivanjem mehanizma utvrđivanja minimalne plaće.
Dosadašnja eurozastupnica i kandidatkinja liste grupe birača Marijana Petir upozorila je kako je iz EU-ovih fondova za ruralni razvoj povučeno svega 31 posto sredstava, a novac koji se dobije ne koristi se na pravi način i ne dolazi u prave ruke.
Protiv nesigurnih oblika zapošljavanja
Saša Poljanec Borić (HSLS) naglasila je važnost ulaska Hrvatske u schengenski sustav, jer se Gorski kotar ne može razvijati sa Schengenom na slovenskoj granici. Upozorila je da se sredstva iz EU-ovih fondova koriste za poticanje nesigurnih oblika zapošljavanja, kao što je SOR, pri čemu je SDP to kreirao, a HDZ nastavio s tom praksom.
>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS
Nestranačka kandidatkinja na SDP-ovoj listi Mirela Holy založila se za povećanje mobilnosti studenata i učenika, kvalitetnije obrazovanje, omogućavanje zapošljavanja i osiguranje adekvatne društvene infrastrukture te legalizaciju marihuane.
Ivica Puljak (Pametno, Unija Kvarnera) istaknuo je važnost rješavanja problema i izazova rekavši kako kako je to moguće postići znanjem i velikim radom, a sredstva iz fondova EU-a ne bismo trebali koristiti kao socijalnu pomoć nego za razvoj.
Ana Vlahov (nestranačka kandidatkinja na listi Stranka rada i solidarnosti) rekla je kako će se zauzimati za promicanje interesa mladih koji se namjeravaju baviti poduzetništvom i razvojem inovativnih rješenja.
