Francuska i Njemačka napreduju u nastojanju organiziranja prvog međunarodnog mirovnog summit o Ukrajini u posljednje tri godine, istovremeno izazivajući napetost u šarolikim političkim strujama Europske unije.
Iako pozdravljaju summit na kojem bi sudjelovale Francuska, Njemačka, Ukrajina i Rusija, pojedine članice Unije signaliziraju zabrinutost zbog sve češćeg spominjanja blaženja ili ukidanja sankcija nametnutih Rusiji nakon njezina anektiranja Krima u 2014. godini.
“Dalekosežna starteška pogreška”
Vlade nekoć satelitskih država Sovjetskog Saveza na istoku Europe posebno uzrujava francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je u kolovozu izjavio da je alijenacija Rusije “dalekosežna strateška pogreška” te da želi raditi s Moskvom na rješavanju ključnih geopolitičkih kriza, od Ukrajine preko Sirije do Sjeverne Koreje.
Macron je gledište ponovio prošlog utorka ispred Vijeća Europe rekavši da su “zemljopis, povijest i kultura Rusije u osnovi europske.”
“Za njemačku vladu je stiglo vrijeme da pritisne EU prema djelomičnom podizanju sankcija,”
Peter RamsaueR
Vijeće Europe je organizacija europskih zemalja koja čuva demokraciju i ljudska prava te promiče europsko zajedništvo kroz snaženje suradnje na legislativnim, kulturnim i društvenim poljima. Vijeće je 25. lipnja, nakon lobiranja Francuske i Njemačke, Rusiji vratilo glasačka prava oduzeta nakon pripajanja Krima.
>>>Rusi i Ukrajinci jedan narod, kaže Putin u dokumentarcu ‘Razotkrivanje Ukrajine’
Europski diplomati još uvijek očekuju da će europski lideri na redovnom susretu u prosincu produljiti sankcije ruskom energetskom, obrambenom i financijskom sektoru za dodatnih šest mjeseci, ali se nužno suglasje svih članica EU-a dugoročno čini sve manje održivim.
“Za njemačku vladu je stiglo vrijeme da pritisne EU prema djelomičnom podizanju sankcija,” izjavio je za Reuters Peter Ramsauer, njemački zastupnik Kršćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke CDU-a.
Diplomati su sličnu poruku dobili i od belgijskog premijera Charlesa Michela koji je rekao da Rusija nastavlja biti sigurnosna prijetnja, ali također “ostaje i susjed”. “Mi se moramo nositi s tom stvarnošću,” rekao je.
Konfuzija
Europski diplomati iz istočnih, baltičkih i skandinavskih zemalja kažu da su zbunjeni Macronovim pristupom i propitkuju postoje li razlozi za renesansu u odnosima s Rusijom.
>>>U ‘trezvenoj’ Rusiji potrošnja alkohola pala za 43%: WHO
Moskva i Kijev su u rujnu razmijenili ratne zarobljenike što je prihvaćeno kao prvi znak zatopljenja u zamrznutim odnosima, ali je Putin odbacio ideju vraćanja Krima koji je Ukrajini 1954. godine poklonio sovjetski vođa Nikita Hruščov.
Ruski predsjednik učestalo poziva na “potpunu normalizaciju odnosa između Rusije i Europe u cjelini”.
