Financijski lideri Grupe sedam (G7) naprednih ekonomija ovog vikenda promišljaju o implementaciji ciljanih kontrola za investicije u Kini, u porivu koji stručnjaci karakteriziraju kao dvosjekli mač ili balansiranje na žici.
Kineski predsjednik Xi Jinping i njegov ruski kolega Vladimir Putin u ožujku su dogovorili “prekretnicu” u globalnom trgovinskom poretku.
>>>Putin usvojio kineski juan u vanjskoj trgovini | multipolarni svijet
Rusija je kinesku nacionalnu valutu, juan, prihvatila kao glavno sredstvo plaćanja u kolosalnoj bilateralnoj trgovini.
Sličan poriv otad zahvaća rastući broj zemalja – uključujući Indiju, Argentinu ili zemlje Bliskog istoka – željnih alternative hegemonu dolaru.
“Gospodarska prisila”
Financijski predstavnici G7 o navedenom kontekstu i drugim prijetnjama američkoj dominaciji razgovaraju u japanskom gradu Niigita gdje domaćin traži diversifikaciju dobavnih lanaca i smanjenje ovisnosti o Pekingu.
Sjedinjene Države prirodni su predvodnici i najzdušniji pobornici ograničavanja Kine. Američka ministrica financija Janet Yellen u četvrtak je rekla da mnoge članice G7 dijele zabrinutost Washingtona zbog kineske “gospodarske prisile” protiv drugih zemalja i promišljaju o odgovoru na takvo ponašanje.
>>>Putin zahvalio Xiju na razumijevanju konteksta, istinskih uzroka rata u Ukrajini
“Mi ulazimo u rasprave s našim G7 kolegama, i ja bih očekivala da ćemo nastaviti s ovim sastancima, u najmanju ruku neformalno,” rekla je.
Reuters od izvora doznaje da iza kulisa nema širokog konsenzusa i da pojedine članice pažljivo procjenjuju posljedice odsijecanja ili poigravanja s drugim gospodarstvom svijeta.
Primjerice, Njemačka sve otvorenije izražava zabrinutost zbog strateškog rivalstva Kine te propituje bilateralne odnose, ali je istovremeno svjesna što bi zaoštravanje značilo za njezinu izvozno orijentiranu ekonomiju.
>>>Američki general naredio pripreme za rat s Kinom
Pet diplomatskih izvora kaže da Berlin ovih dana pruža ponajveći otpor prijedlogu Europske komisije da Kinu udari sankcijama u kontekstu rata u Ukrajini.
Izvor iz njemačke vlade očekuje raspravu o ciljanim kontrolama investicija u Kinu za strateški značajna područja ili o kineskim vanjskim investicijama.
Potonji prijedlog izaziva oprez Japana jer bi mogao imati golemi utjecaj na njegovo gospodarstvo.
“Ograničavanje vanjskih investicija bilo bi prilično teško,” rekao je uz uvjetovanje anonimnosti jedan od dužnosnika.
>>>Uočite uzdizanje kineskog juana
“Sjedinjene Države, primjerice, zarađuju mnogo novca ulažući u Kinu, zbog čega se pitate možete li doista nametnuti ograničenja,” dodao je.
Koketiranje
Japan je kao domaćin na margine skupa pozvao i šest drugih zemalja, uključujući Brazil, Indiju i Indoneziju, kako bi poveo razgovore o diversifikaciji dobavnih lanaca.
Uzvanici su već prihvatili ili proglasili htijenje za prihvaćanje juana.
Za razliku od političara, analitičari dvoje o učinkovitosti mjera za suzbijanje Kine.
“Izrazito je teško Kinu ostaviti vani s obzirom na njezinu gospodarsku moć,” rekao je Toru Nishihama, glavni ekonomist za tržišta u nastajanju pri Institutu za istraživanje života Dai-ichi. “To bi moglo podijeliti svjetsku trgovinu, naštetiti globalnom rastu i naštetiti samim gospodarstvima G7.”
>>>Indijske rafinerije rusku naftu plaćaju dirhamom | dedolarizacija
Bogate demokracije G7 također su suočene s propustima u financiranju gospodarstava u nastajanju čiji je najveći zajmodavac Kina.
Domaćin će zajedničku izjavu sa skupa objaviti u subotu.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.