Početak 2023. godine donio nam je niz promjena kada je riječ o radnim pravima. Promjene i dopune Zakona o radu već su neko vrijeme goruća tema u javnom prostoru, a sada smo se konačno susreli sa svim dopunama koje su u većoj ili manjoj mjeri dotaknule sve zaposlenike. Od bolje regulacije rada nedjeljom, preko rada na izdvojenom mjestu i rada na daljinu, pa sve do fleksibilnije mogućnosti korištenja radne snage – nedvojbeno je da nam je novi Zakon o radu donio mnoge novitete. Kako na njih gleda tržište rada i što nas očekuje i godini ispred nas raspravljali smo na današnjoj panel raspravi pod nazivom “Pregled stanja na tržištu rada i što donosi novi Zakon o radu?” u organizaciji portala MojPosao.
“Iako je 2021. godina imala snažan rast i najveći broj zapošljavanja ikada, 2022. je bila još i bolja. Sve to se čini logično jer smo 2021. godine imali rast BDP od 13,1 posto, dok se za 2022. isti procjenjuje na 6 posto. Najveći utjecaj na rast imao je sektor turizma i ugostiteljstva. Zanimljivo je kako je bilo manje oglasa za zapošljavanje u inozemstvu, što ukazuje na to da strane kompanije teško mogu pronaći kandidate u Hrvatskoj. Isto tako, valja istaknuti kako smo u prošloj godini imali približno 120.000 nezaposlenih osoba u Hrvatskoj i u isto vrijeme 115.000 stranih radnika. Nezaposlenima koji žele raditi treba pomoći kroz prekvalifikacije ili dodatno školovanje, a ostalima kroz druge vidove socijalnog zbrinjavanja, a ne kroz HZZ. Sada je i prava prilika da se smanji i ozdravi javni sektor. Upravo te osobe, uz dodatne edukacijske i prekvalifikacijske programe, mogu postati ključna radna snaga za daljnji razvoj domaćeg tržišta rada,” kazao je Igor Žonja, direktor portala MojPosao.
Valorizacija
Da je 2022. godina uistinu bila odlična, potvrđuju i podaci portala MojPosao na kojem je u prošloj godini objavljeno više od 84.000 oglasa za posao, što je 13 posto više u odnosu na prošlu godinu i čak 22 posto više u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Na te iste oglase pristiglo je gotovo 1,5 milijuna prijava, što je 8 posto više nego 2019. godine. No, kako navodi Žonja prošla godina ponovno je pod svjetla reflektora stavila problem niskih plaća zbog koji ljudi sve češće napuštaju svoja radna mjesta.
“Na žalost, plaće su postale glavni razlog zbog kojeg posloprimci napuštaju postojeća radna mjesta, a uz sve veći rast broja stranih radnika čini se kako nas u ovoj godini čeka još puno izazova. Stranci nam dolaze iz sve udaljenijih destinacija, s različitim kulturama i religijama. Različitost je bogatstvo, ali samo ako znamo organizirati društvo u takvim okolnostima”, dodao je Žonja.
Hlađenje
Prema mišljenju dr.sc. Marine Tkalec, znanstvene suradnice na Ekonomskom Institutu Zagreb, demografska kretanja te sve veća integracija Hrvatske u Europsku uniju, mogle bi još više smanjiti ponudu rada na domaćem tržištu.
>>>Rekordna potražnja za radom u Hrvatskoj | MojPosao
“S te strane očekuje se daljnji pritisak na nominalni rast plaća. Kratkoročno ne možemo očekivati značajniji priljev inozemne radne snage, pa vjerujem da će nesrazmjer između ponude i potražnje za radnom snage i dalje ostati značajan u 2023. godini. Što se potražnje za radom tiče, ona je i dalje na povijesno visokim razinama, ali uz zabilježeno hlađenje ekonomije (prvenstveno u industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo, podaci dostupni do kraja studenog 2022.) za očekivati je da će se i ona početi hladiti negdje na proljeće. Intenzitet smanjenja potražnje za radom najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja gospodarstva koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju”, istaknula je Tkalec.
Zakon o radu
S njom se slaže i Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Algebre i predsjednik izvršnog odbora HUP ICT-a koji navodi kako se sve teže borimo sa zadržavanjem visokoobrazovanih i stručnih ljudi.
>>>‘Kriza svih kriza i civilizacijski uspjeh RH’ na inauguraciji prijava za EY Poduzetnik godine
“HUP cijele prošle godine ukazuje na velike promjene na tržištu rada koje jako loše utječu na zadržavanje visokoobrazovanih i stručnih ljudi. Globalne kompanije sve agresivnije zapošljavaju ljude na daljinu kao ‘freelancere’, a država s predimenzioniranim poreznim poticajima za samostalno zapošljavanje stvara nelojalnu konkurenciju zapošljavanju temeljem ugovora o radu u domaćim firmama. Dodatno, u tim uvjetima ne stvaramo dovoljno brzo okruženje za internacionalizaciju te se na taj način nepravedno potiču firme koje uopće nisu registrirane u Hrvatskoj, a na štetu domaćih tvrtki koje uplaćuju pune poreze i socijalna davanja. Prijedlog rasterećenja rada i smanjenja neopravdano visokih poticaja, koji je HUP razložio ministrima financija te predsjedniku Vlade, morao bi hitno ući u konzultacije za rebalans proračuna, jer je situacija po pitanju visokoobrazovanih ljudi alarmantna. Iako odajemo Vladi veliko priznanje za ulazak u eurozonu i schengenski prostor, moramo primijetiti da bi ti benefiti bez poreznog rasterećenja rada i bez smanjenja neopravdano visokih državnih poticaja za pojedine skupine ‘freelancera”, mogli predstavljati jako veliku štetu za tvrtke registrirane u Hrvatskoj”, kazao je Balen.
Turbulencije
Država je novim Zakonom o radu tržište rada približila novim trendovima koji nam sve brže dolaze iz zapadnih zemalja.
>>>Poslodavci i alumni promišljali o oporavku domaćeg tržišta rada | EFOS
“Vlada ulaže sve napore kako bi stvorila što bolje i kvalitetnije tržište rada. Spriječili smo val otkaza, svim radno sposobnim osobama osigurali smo različite oblike dodatne edukacije i pretkvalifikacije kako bi postali što konkurentniji na ovom turbulentnom tržištu rada. Koristimo sve zakone, mjere i alate kako bi osigurali što bolje i kvalitetnije tržište rada“, istaknuo je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Godina izazova
Domaće tržište rada čeka izazovna godina, složili su se panelisti. Iako se nadaju najbolje, pa tako Tkalec naglašava kako bi u 2023. godini mogli očekivati nominalni rast plaće od nekih pet posto, svi i dalje strahuju od moguće recesije.
“Uz očekivano usporavanje gospodarstva koje će u nekim djelatnostima barem usporiti rast nominalnih plaća, ako ne i zaustaviti ga, na plaće će ipak najveći utjecaj imati inflacija. Iako su nominalne plaće značajno rasle prošle godine, realne plaće padaju još od kraja 2021. godine. U 2023. očekujem da će u prosjeku nominalne plaće i dalje rasti, vjerojatno za nekih 5 posto, ali da će njihov realni rast ostati negativan, u prosjeku za nekih -3 do -4 posto. Na ovaj scenarij najveći će utjecaj imati dijalog između radnika i poslodavaca te posredna uloga države. Naime, moguće je da zahtjevi za većim rastom plaća izazovu još veću inflaciju kroz ugrađivanje povećanih troškova rada u izlazne maloprodajne cijene. Takav scenarij bi ove brojeve značajno povećao i doveo do nestabilnosti cijena. S druge strane, moguć je i scenarij ozbiljnije recesije koji bi srušio i maloprodajne cijene i potražnju za radom što bi svakako ohladilo inflaciju, ali i rast plaća”, naglasila je Tkalec.
Dašak optimizma
S druge strane, Žonja se nada kako će nas i ove godine turistička sezona ponovno izvući.
>>>Rekordna potražnja za radom, poziv na optimizam i suzdržanost u ‘prizivanju krize’ | MojPosao
“Prognoze rasta BDP u 2023. su sve skromnije (1% ili manje), iako se nedavno pričalo i o rastu od 3% ili 4%, a moguće je da nas čeka i recesija. Osobno se nadam kako će nas turizam opet izvući, iako recesija u Njemačkoj i nekim drugim europskim zemljama može imati jaki utjecaj na nas. Moramo biti svjesni i činjenice da smo mi primarno auto destinacija, a od početka godine i dio Schengena te eurozone što bi nam u nadolazećem razdoblju moglo pomoći”, zaključio je Igor Žonja.
Pratite nas na Google vijestima
Piše: MojPosao
