Parlament u Grčkoj u srijedu će glasati o prijepornom paketu zakona koji bi radnicima omogućio da rade 13 sati dnevno. Osam sati kod primarnog plus pet sati kod sekundarnog poslodavca.
Analitičari očekuju da će deregulaciji i liberalizaciji naklonjena vlada desnog centra, na vlasti od 2019. godine, izmjene usvojiti s lakoćom i uzgred rasplamsati radničke prosvjede koji snaže ususret glasanju.
Stranka Nova demokracija premijera Kyriakosa Mitsotakisa s ponosom ističe da je grčko tržište rada pretvorila u jedno od “najfleksibilnijih” u Europskoj uniji.
Zakon koji je na snagu stupio sa srpnjem 2024. godine poslodavcima u industriji, trgovini, poljoprivredi i pojedinim drugim sektorima već omogućuje uvođenje šestog radnog dana uz uvjet da radnicima prekovremeni rad plate s bonusom od 40 posto.
Opcija bez prisile
Dopune zakona sada propisuju da zaposlenici mogu raditi do 13 sati dnevno najviše 37,5 dana u godini, s maksimalnim ograničenjem od 48 sati tjedno, na temelju četveromjesečnog prosjeka i s maksimalnim prekovremenim radom od 150 sati.
Zakon predviđa i korištenje godišnjeg odmora u više od dva navrata tijekom godine, fleksibilnije tjedne rasporede, dvodnevne ugovore i žurno zapošljavanja putem aplikacije kako bi se zadovoljile “hitne potrebe” poslodavaca.
Ministarstvo rada u javnoj komunikaciji navodi da nitko ne može biti prisiljen na prekovremeni/dopunski rad, no sindikati i radnici drže da izmjene pogoduju poslodavcima i ističu da inspekcija rada u suštini ne postoji.
Ministrica rada Niki Kerameus iz Nove demokracije u javnim istupima tvrdi da novi zakonski okviri predstavljaju “poticaj privatnom sektoru” i “snaže zaposlenike”.
“Izraz ’13-satni radni dan’ implicira da ćemo svi raditi 13 sati svaki dan, tijekom cijele godine. Je li to istina? Može li se to dogoditi svaki dan? Odgovor je ne. Može se dogoditi do 37 dana u godini ili tri dana u mjesecu. Drugo, potreban je pristanak zaposlenika,” rekla je ministrica u utorak tijekom intervjua za Skai TV.
Politico piše da je Kerameus opetovano naglašavala da zaposlenik ne može biti otpušten zbog odbijanja prihvaćanja novih pravila i sugerirala da zakonodavstvo pogoduje radnicima.
S obzirom da je nezaposlenost na “najnižoj razini u 17 godina […], možete razumjeti koliko to jača položaj zaposlenika,” rekla je.
Otpor
Grčku je dan prije glasanja paralizirao generalni štrajk, drugi od početka listopada.
Sindikati i radnici od vlade traže da odustane od izmjena.
📍Athens: Crowds gathered at Propilia in the capital Athens as part of a 24-hour general strike announced across Greece. The message of the general strike is clear. The withdrawal of the 13-hour work day law. #strike #generalStrike #Antireport #athens #freegaza pic.twitter.com/Yhiflw9315
— Partizan Yunanistan (@partizanGreece1) October 14, 2025
“Fleksibilni radni sati” u praksi znače “ukidanje osmosatnog radnog dana, razaranje svakog koncepta obiteljskog i društvenog života te legalizaciju prekomjernog iskorištavanja,” priopćio je sindikat javnog sektora ADEDY.
Slična gledišta iznose i politički protivnici novog zakona, uključujući Dimitriosa Mantzosa iz vodeće oporbene stranke, socijalističkog Pasoka. On je vladu u utorak u parlamentu prozvao zbog deregulacije radničkih odnosa, poticanja prekarijata i remećenja ravnoteže života i rada.
“Sama činjenica da ovdje raspravljamo o takvom zakonu je neprihvatljiva, sramotna je, nazadna,” rekla je Efi Achtsioglou, zastupnica stranke Nova ljevica. “Nezamislivo je da 2025. godine još uvijek raspravljamo o tome treba li zakonski propisati 13-satni radni dan.“
Izmjene propituju i kritiziraju i stručnjaci za tržište rada i radno pravo uz ocjenu da je riječ o ozakonjivanju kršenja radničkih prava koje će dovesti do napetosti, “izgaranja” i većeg broja nesreća.
Dakako, najsnažniju kritiku upućuju predstavnici radnika.
“Ovi propisi pogoršavaju nesigurnost radnih mjesta i jačaju model fleksibilnog i nezaštićenog rada,” napisao je glavni grčki sindikat privatnog sektora, Grčka opća konfederacija rada, u otvorenom pismu ministrici Kerameus upućenom s krajem rujna.
Iskupljenje
Grčko gospodarstvo oporavilo se od grozomorne, desetljetne dužničke i financijske krize koja je započela u 2009. godini i ljude otjerala u očaj i mizeriju.
Stopa nezaposlenosti, koja je na vrhuncu krize dosegla povijesnih 29 posto, postojano opada i prema posljednjim dostupnim podacima iz kolovoza ove godine sada kotira na oko 8 posto.
Iako se situacija na tržištu rada popravila drugi indikatori pokazuju da je konvergencija s Europskom unijom izostala.
Plaće su i dalje među najnižima u bloku, što znači da su mnogi Grci prisiljeni raditi dva posla kako bi pokrili rastuće troškove života, a osobito paprene cijene stambenog najma.
Prema izvješću Europskog odbora za socijalna prava iz 2024. godine, Grčka je po kupovnoj moći bila pretposljednja u EU.
Osnovne potrepštine ne može si priuštiti gotovo polovica domaćinstava.
Izvješće Eurostata objavljeno 7. listopada bilježi da jedan od pet Grka već radi više od 45 sati tjedno, što je najveća stopa u EU.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.