Kad je prije desetak godina pokrenuo svoj biznis pranja automobila i brodova na grčkom otoku Skyros 42-godišnji Nikos Vourliotis je bio mlad čovjek sa snovima i životnim ciljevima, no tada ga je uhvatila realnost mjera štednje. Zahtjev vlade s rupom u proračunu da unaprijed plati godišnji iznos poreza ubio je njegov poslovni poduhvat, piše Reuters.
Vourliotis je danas jedan od sve brojnijih Grka uhvaćenih u prekarnoj, ‘gig ekonomiji’ koja podrazumijeva prekovremeni rad bez dugoročne financijske sigurnosti.
“Zasad jedino mogu misliti na sadašnjost”, rekao je otac dvoje djece nakon što je mopedom dostavio burgere i souvlaki u atenskom predgrađu Glyfada. “Kad imaš dvoje djece, moraš gledati na sadašnjost da bi osigurao ispunjavanje svojih obaveza, da ne bi imao dugova.”
>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS
Grčka će u kolovozu označiti prvu godišnjicu slobode od strogog nadnacionalnog nadzora javnih financija koje su provodili zajmodavci čijih je 280 milijardi eura spriječilo totalni kolaps ekonomije. Ipak, stopa zaposlenosti ostaje visoka, nezaposlen je svaki drugi od mladih, a prema anketi MRB-a iz 2016. godine otprilike polovica Grka u dobi od 18 do 35 godina ovisi o financijsko podršci rodbine i obitelji.
Strukturne reforme
Grčka je na zahtjev Europske komisije i zajmodavaca provela bespoštedne neoliberalne reforme s ciljem postizanja maksimalne konkurentnosti na tržištu rada. U 2012. godini su uvedeni koncepti poput “rada bez radnog odnosa” ili “aktivnih mjera zapošljavanja”. Vlada je poslodavcima omogućila da radnike dobiju za najmanji mogući iznos, što, baš kao i kod nas, u pojedinim shemama i mjerama podrazumijeva trošak od 0 novčanih jedinica.
Uz moratorij na tradicionalne ugovore o radu, vlada je ukinula kolektivne pregovore i razbila sindikate. Prepušteni ulici ljudi se danas snalaze kako znaju, najčešće kroz privremene ili povremene poslove s “fleksibilnim ugovorima” u turizmu i dostavi.
Nedjeljni izbori
Grci u nedjelju 7. srpnja izlaze na izbore, ankete konzervativnoj stranci Nova demokracija daju deset postotnih bodova prednosti pred Koalicijom radikalne ljevice, Syrizom.
Nova demokracija je ususret izborima obećala stvaranje dobro plaćenih poslova s pristojnim pravima i dobrobitima. Syriza se nada da će na izborima bit nagrađena zbog povećanja minimalca od 11 posto i vraćanja prava na kolektivne pregovore.
Vassilis, 24-godišnji sveučilišni diplomac, hranu dostavlja posljednje dvije godine za plaću od oko 300 eura mjesečno (službeni minimalac je 650 eura). Njegov prihod ovisi o napojnicama i on, poput mnogih vršnjaka, ne može započeti život izvan obiteljskog gnijezda.
“Kad sam uzeo ovaj posao nisam zamišljao sam da ću ga raditi nekoliko mjeseci, zaraditi nešto novca i krenuti dalje.. Ja nisam očekivao da ću ovdje ostati tako dugo,” rekao je. “Sad,” kaže, “ne radim nikakve planove za budućnost”.
Inženjer telekomunikacija Panagiotis Mitrogiannis, 39, radi u supermarketu za 780 eura mjesečno i veli da se smatra sretnim, iako živi od plaće do plaće. “Srećom imam svoje roditelje. Ja nemam drugih usta za hraniti pa se nekako provlačim.”
Konkurentni do nemoći
Nakon što im je vlada vratila glas, sindikalni predstavnici kažu da su reforme nepopravljivo iskrivile tržište rada što su iskoristili brojni beskrupulozni poslodavci.
“To je sve o pretvaranju mlade generacije u generaciju koja će imati sat s kojim započinje rad ali ne i sat s kojim on završava,” izjavio je za Reuters Nikos Papageorgiou iz sindikata koji zastupa interese atenskih radnika u ugostiteljstvu. “Većina radnika je na fleksibilnim ugovorima, ne zna kad će raditi, hoće li raditi i koliko će zaraditi.”
>>>Antičić pozvao na daljnju liberalizaciju tržišta rada, otpor glupostima
Prema službenim podacima grčkih vlasti, više od 10 posto od 37,270 biznisa na meti državne inspekcije je prošle godine imalo neprijavljene ili neosigurane radnike. Sindikati tvrde da poslodavci ne bilježe prekovremeni rad i od radnika traže da im “ispod stola” vrate dio plaće.
Praksu i trendove osuđuju i poslodavci okupljeni u SEV-u. “Neprijavljeni rad nije samo velikih razmjera već sve češće uzima oblik ‘polu-prijavljenog’ rada. Proaktivne mjere protiv neprijavljenog ili polu-prijavljenog rada trebaju biti integralni dio integrirane nacionalne strategije,” ocijenili su iz SEV-a za Reuters.
