Hrvatska je na 13. mjestu u Europskoj uniji prema indeksu spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih vještina (IRDLL) kojeg su utorak predstavili Centre for European Policy Studies (CEPS) i Institut za javne financije.
Indeks se temelji na ishodima učenja pojedinaca, dostupnosti digitalnog učenja te institucijama i politikama za digitalno učenje, rekao je istraživač CEPS-a Zachary Kilhoffer.
Hrvatska je u istraživanju pokazala da najbolje stoji u području institucija i politika za digitalno učenje gdje je zasjela na 3. mjesto. S druge strane, našla se na gotovo samom začelju u područjima ishoda i dostupnosti digitalnog učenja, na 24. odnosno 21. mjestu.
Za cjeloživotno učenje digitalnih vještina, najspremnije su Estonija, Nizozemska, Finska, Luksemburg, Malta i Cipar, a iznenađujuće je da se na posljednjem mjestu smjestila Njemačka.
“Hrvatska si ne može priuštiti da stane u razvoju digitalnog učenja. Na 13. je mjestu, dakle u prosjeku EU-a, što neki mogu vidjeti kao pobjedu. No, potreba za digitalnim vještinama se iznimno brzo mijenja i ako se ne nastave razvijati mogle bi početi zaostajati”, rekao je Kilhoffer.
>>>Sentinel sateliti Copernicusa otkrivaju radna mjesta, kulturnu baštinu ili kradljivce subvencija
Istaknuo je kako su stavovi prema digitalnim inovacijama u Hrvatskoj vrlo skeptični te kako su jedni od najnegativnijih u Europi.
Preporuča nastavak rada na reformama obrazovnog sustava koji potiče digitalizaciju učenja, jačanje kapaciteta obrazovanja za bolju pripremu učenika za tržište rada i cjeloživotno učenje.
>>>SEECEL će pospješiti ukupnu digitalnu i poduzetničku pismenost cijelog društva: Horvat
Dodaje kako školama treba jača digitalna infrastruktura kako bi se ispunio cilj digitalno zrelih škola te da treba smanjiti regionalne razlike u školskim infrastrukturama.
Osim toga, drži da učitelje i profesore bi trebalo osnažiti i bolje osposobiti za odgajanje novih generacija digitalno kompetentnih građana.
„Svjesni smo da se moramo mijenjati i u zadnjih par godina puno je toga napravljeno. No, općenito u Hrvatskoj postoji nedostatak potpore i sve ove inicijative doživjele su ogroman otpor na svim razinama, od učitelja do Vlade, pa i Crkve”, rekao je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić.
>>>Antičić: prepisujemo novi zakon o znanosti, znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Kilhoffer je rekao da digitalizacija stvara veliku priliku za razvoj te da Europljani trenutno te prilike ne koriste dovoljno. Istraživanje je pokazalo da su države članice koje se nalaze na jugu i istoku EU uglavnom niže rangirane.
Za cjeloživotno učenje digitalnih vještina, najspremnije su Estonija, Nizozemska, Finska, Luksemburg, Malta i Cipar, a iznenađujuće je da se na posljednjem mjestu smjestila Njemačka.
IRDLL za članice EU-a razvili su CEPS, jedan od vodećih europskih istraživačkih centara, i program za razvijanje digitalnog učenja Grow with Google.
