Unazad godinu do dvije brojne tvrtke su značajno ograničile mogućnost rada na daljinu potičući, ili pak namećući, povratak u urede. Time je u očima mnogih naznačen kraj “ere rada od kuće” započete u proljeće 2020. godine. No je li doista tako?
Koliko zaposlenika, čija priroda posla to omogućuje, danas radi na daljinu – bilo u potpunosti, bilo u okviru hibridnog modela koji kombinira rad od kuće i dolaske u ured? Kakvi su planovi poslodavaca po pitanju potpunog povratka zaposlenika u radne prostore? I, što je možda najvažnije, kako radnici gledaju na takve inicijative?
Odgovore na ova i brojna druga pitanja donosi istraživanje o povratku u urede koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna kompanija poznata po brendu MojPosao, u kojem je sudjelovalo gotovo tisuću ispitanika.
Polovica zaposlenih koristi hibridni način rada
Prema istraživanju, trenutno 26% ispitanika u potpunosti radi od kuće, dok 53% zaposlenika koristi hibridni model rada, kombinirajući rad iz ureda i s udaljene lokacije. S druge strane, 21% ljudi ne radi na daljinu te su isključivo prisutni na svom radnom mjestu.
Analiza po veličini tvrtki otkriva zanimljive obrasce – najveći udio radnika koji povremeno rade od kuće (61%) dolazi iz velikih kompanija i institucija, dok zaposlenici malih poduzeća rjeđe koriste ovu mogućnost – čak 42% njih isključivo radi iz ureda.
Među onima koji imaju mogućnost rada na daljinu, 57% zaposlenih radi prema unaprijed definiranim pravilima koja jasno određuju koliko dana u tjednu ili mjesecu smiju raditi od kuće. Četvrtina zaposlenika (24%) uživa potpunu fleksibilnost, bez ograničenja u broju dana, dok 19% navodi da njihov poslodavac nije formalno propisao pravila rada na daljinu, no postoje neformalne preporuke i prešutni dogovori.
U organizacijama koje su postavile jasne kvote rada iz ureda, većina zaposlenika (81%) ima slobodu odabira dana kada će biti prisutni na radnom mjestu, dok preostalih 19% mora slijediti unaprijed određeni raspored dolazaka, koji je definirao njihov poslodavac.
Koliko često radimo iz ureda?
Na pitanje o obveznom dolasku u ured, najveći udio ispitanika (45%) navodi da moraju biti prisutni na radnom mjestu tri dana u tjednu. Slijedi 24% zaposlenika kojima je propisan dolazak dva puta tjedno, dok 18% ispitanika mora raditi iz ureda četiri dana u tjednu. Najmanji udio, 14% zaposlenika, uživa najveću fleksibilnost, s obvezom dolaska u ured samo jednom tjedno.
Većina radnika (83%) maksimalno koristi mogućnost rada na daljinu te u ured dolazi isključivo onoliko često koliko to poslodavac zahtijeva. S druge strane, 17% ispitanika navodi kako se u ured vraćaju i češće nego što je formalno propisano.
Promatrajući rad na daljinu kroz mjesečnu dinamiku, najveći broj ispitanika (28%) od kuće radi između 6 i 10 dana mjesečno, dok 21% zaposlenika koristi ovu opciju do pet dana mjesečno. Nadalje, 18% ispitanika radi od kuće između 11 i 15 dana mjesečno, dok 13% zaposlenika provodi 16 ili više radnih dana izvan ureda.
Najavljuju li poslodavci povratak u urede?
Većina ispitanika (59%) navodi da njihov poslodavac još nije najavio povratak u urede, dok je za 14% zaposlenika taj povratak već službeno potvrđen. Istovremeno, 27% ispitanika primjećuje znakove inicijative za povratak – bilo kroz postupno povećanje broja dana provedenih u uredu, bilo kroz potpunu obnovu rada iz uredskih prostora.
Na pitanje “Zašto, prema vašem mišljenju, poslodavci žele vratiti radnike u urede?”, ispitanici su najčešće isticali da je takva odluka vjerojatno motivirana željom za većom kontrolom te sumnjom u produktivnost zaposlenika koji rade od kuće.
Dvije trećine ispitanika (64%) ističe da bi ozbiljnije razmotrili promjenu posla u slučaju povećanja broja dana provedenih u uredu. Dodatno, 12% zaposlenika tvrdi kako bi na takav potez poslodavca reagirali trenutnim davanjem otkaza, dok bi se 24% radnika prilagodilo situaciji.
Čak 82% ispitanika navodi da trenutno ne postoje beneficije koje bi im olakšale povratak u ured. Ipak, kada bi povratak bio neizbježan, istaknuli su da bi im fleksibilno radno vrijeme, povećanje plaće, osigurano parkirno mjesto i financiran topli obrok predstavljali značajnu dodanu vrijednost dolaska u ured.
Hibridni način rada – prvi izbor većine radnika
Hibridni način rada preferira 55% radnika u Hrvatskoj, dok bi se 38% najradije odlučilo za potpuni rad od kuće. S druge strane, samo 5% ispitanika preferira rad isključivo iz ureda, a 3% radnika nema konkretniji stav o ovoj temi.
Kao najveću prednost rada na daljinu, čak 90% ispitanika ističe izostanak putovanja na posao i natrag, dok 55% navodi lakše usklađivanje poslovnog i privatnog života. Slijede bolja koncentracija i produktivnost (45%) te mogućnost rada s različitih lokacija (36%). Zanimljivo, samo 2% ispitanika smatra da rad od kuće nema značajnih prednosti.
S druge strane, među glavnim prednostima rada iz ureda ističu se lakša suradnja i komunikacija s kolegama (54%) te druženje s timom (58%). Ipak, 32% ispitanika smatra da rad iz ureda ne donosi nikakve posebne benefite.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno na uzorku više od 900 ispitanika, od kojih 71% čine žene, a 29% muškarci. Najzastupljenija dobna skupina su ispitanici u dobi od 30 do 44 godine (56%), dok je 7% mlađe od 30 godina, a 37% ispitanika pripada dobnoj skupini od 45 do 60 godina.
Što se tiče obrazovne strukture, više od polovice ispitanika (64%) ima visoku stručnu spremu, dok ih 16% posjeduje višu stručnu spremu, a 19% srednju stručnu spremu.
Autor: Alen Mrvac/MojPosao
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.