Međunarodni monetarni fond u srijedu procjenjuje da će ekonomski rast eurozone usporiti više od očekivanja te da bi se kriza proizvođačkog mogla preliti u uslužni sektor.
Fond je ovogodišnju prognozu rasta umanjio s 1.3% navedenih u travnju, na 1.2%. Riječ je o značajnom usporavanju u odnosu na prošlogodišnji cjelogodišnji rast BDP-a od 1.9%.
Za 0.1% su umanjene i dugoročne prognoze za 2020. i 2021. godinu, s 1.5% u prijašnjem na 1.4% u aktualnom izvješću.
>>>Industrijska recesija počinje utjecati na uslužni sektor eurozone: IHS Markit/svibanj
Fond kao uzročnike usporavanja navodi anemičan rast u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji europodručja i stagnaciju Italije. Prognoza rasta BDP-a za Njemačku umanjena je s 0.8% na 0.5%, a za Francusku s 1.3% na 1.2%.
MMF u izvješću ponavlja poziv vladama eurozone da daljnjem usporavanju odole kroz “sinkronizirane fiskalna odgovore” što je, kako piše Reuters, direktna poruka Berlinu da krene s investicijama.
>>>Georgieva: više nema mogućnosti za odgodu popravka krova
Zanimljivo, studija prepoznaje izostanak uobičajene korelacije između stvarne ili fiktivne pune zaposlenosti i stvarnog ili fiktivnog rasta plaća i inflacije, koja je prigušena ili nepostojeća od 2009. godine.
Na navedeno se nedavno osvrnuo i šef Feda. “Odnos između lijenosti gospodarstva ili nezaposlenosti i inflacije je prije 50 godina bio snažan… i sad je nestao,” rekao je Jerome Powell tijekom svjedočenja ispred Senatskog vijeća za bankarstvo. On je naveo da je veza između nezaposlenosti i inflacije pukla prije dvadeset godina i otad postaje “sve slabija i slabija i slabija”.
Grabancijaš primjećuje da postizanje pune zaposlenosti kroz statističke manevre za kakvima su posegnuli Europska komisija i Eurostat te njihove lokalne podružnice samo uskraćuje realno sagledavanje ekonomskih aktualnosti.
