Sljedeći tjedan Europska komisija trebala bi usvojiti pozitivnu ocjenu da Hrvatska ispunjava sve tehničke kriterije za ulazak u šengenski prostor, zemlje članice trebaju se dogovoriti što s novim britanskim zahtjevom za odgodom izlaska iz Unije, a u Strasbourgu okupljaju se zastupnici na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Izvješće o ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen trebalo bi se naći na dnevnom redu Europske komisije u utorak u Strasbourgu. Ta tema bila je prvotno planirana za sjednicu Komisije 2. listopada, zatim je bila pomaknuto na 16. listopada, a onda na 22. listopada.
>>>Ocjenu dovršavamo s ciljem da Hrvatska postane punopravna članica Schengena: Komisija
Za ulazak u šengenski prostor potrebno je ispuniti niz preduvjeta, među inima preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica te izdavati šengenske vize u ime ostalih država članica toga prostora. Zatim je potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju sa sigurnosnim tijelima članica toga prostora kako bi se sačuvala visoka razina sigurnost nakon što se ukinu granične kontrole sa zemljama Schengena. Država koja želi biti dio toga prostora mora biti u stanju potpuno provoditi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka.
“Šengenska evaluacija”
Također mora biti uvezana u Schengenski informacijski sustav (SIS), najrašireniji i najveći sustav razmjene informacija o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. SIS omogućava nadležnim državnim tijelima, poput policije i graničnih službi, da unose i imaju pristup upozorenjima o određenim osobama ili predmetima. Ta upozorenja ne sadrže samo podatke o nekoj osobi ili predmetu, primjerice o ukradenom automobilu, nego i uputu što učiniti s njima kada se pojave na vanjskoj šengenskoj granici.
Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola provodi tzv. “šengensku evaluaciju”, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila provode li se korektno šengenski zakoni.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
Predsjednik vlade Andrej Plenković je krajem rujna u Bruxellesu izjavio da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će Hrvatska ući u šengenski prostor te da je cilj “dobiti ove 2019. godine pozitivnu ocjenu Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve kriterije”.
>>>Datum ulaska u Schengen ‘nepredvidljiv’: Plenković
“Za nas je u ovom trenutku politički bitno da to bude ostavština Junckerove Komisije kada je riječ o hrvatskom ulasku u Schengen i nakon toga procedura se seli u Vijeće EU-a”, rekao je Plenković
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Hrvatska je od ulaska u EU povukla golema sredstva iz europskog proračuna za jačanje kontrole vanjskih granica, ojačala sposobnost policije koja sprječava ilegalne migracije.
Brexit
Samo 11 dana prije predviđenog izlaska Velike Britanije iz EU-a, stvari su ponovno zakomplicirale i nakon što je premijer Boris Johnson ispregovorao s EU-om novi sporazum o izlasku. Britanski parlament je odgodio glasovanje o tome sporazumu i prisilio Johnsona da traži odgodu.
>>>Manevar prognanog konzervativca prisilio Johnsona da zatraži odgodu brexita
O tom zahtjevu moraju se očitovati svih 27 zemalja članica, stoga se ne isključuje mogućnost novog samita tijekom sljedećeg tjedna.
Europski parlament
Sljedeći tjedan u Strasbourgu održava se plenarna sjednica Europskog parlamenta (EP). Trebala je to biti sjednica na kojoj će zastupnici glasovati o novoj Komisiji, ali plan je propao jer troje kandidata za povjerenike nije prošlo na testu. Mađarski i rumunjski kandidati nisu ni došli do saslušanja, jer im je Odbor za pravna pitanja ustanovio sukob interesa, a francuska kanditkinja pala je na saslušanju pred nadležnim odborom.
Moguće je da će sljedeći tjedan novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen dogovoriti s te tri zemlje kandidate za povjerenike kako bi se mogla početi procedura koju predviđa EP. Tako bi EP mogao glasovati o novoj Komisiji tijekom sljedećeg mjeseca, pa bi nova ekipa mogla preuzeti dužnost s mjesec dana zakašnjenja, 1. prosinca.
>>>‘Razumno’ je očekivati odgodu rada nove Komisije do 1. prosinca: Borrell
Zastupnicima će se sljedeći tjedan obratiti predsjednici Komisije i Europskog vijeća Jean-Claude Juncker i Donald Tusk, koji će govoriti o rezultatima prošlotjednog samita EU-a.
Zastupnici će također razgovarati o rezultatima petogodišnjeg mandata Europske komisije na čelu sa Jean-Claude Junckerom, kojoj mandat istječe 31. listopada, ali će morati obnašati dužnost do izbora nove Komisije.
Zastupnici će također razgovarati o turskoj vojnoj intervenciji protiv Kurda na sjeveroistoku Sirije.
U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri za rad i socijalna pitanja zemalja članica.
