Politika

‘Jako razočarani’ Trump prezreo Zelenskog: imali su tri godine za postizanje mira

Donald Trump je serijom izjava o Ukrajini iznesenih u svom odmaralištu Mar-a-Lago inicirao nevjericu i veliki val negodovanja pobornika i poklonika Kijeva.

Trump je novinarima komentirao izjave svojeg kolege, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji u posljednjim danima sve otvorenije prkosi mirovnim naporima Washingtona uz opravdanu bojazan da izravno posredovanje nove američke administracije, u čijoj prvoj etapi ne sudjeluje Ukrajini niti njezini europski saveznici, pogoduje Rusiji i podrazumijeva nepovoljne ishode.

Zelenskij je u takvom kontekstu povukao svoju ponudu o plaćanju daljnje smrtonosne pomoći raritetnim zemljama i mineralima i izrazio “iznenađenje” što nije pozvan na razgovore o okončanju rata koje su ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije poveli u Saudijskoj Arabiji.

“Razočaranje”

Trump je u utorak rekao da je “razočaran” reakcijom Ukrajine koju je, uz nevjericu mnogih, optužio da je započela rat.

Također je naveo da je Kijev propustio priliku da “dogovor postigne” na samom početku invazije.

“Uistinu sam razočaran s onim što se dogodilo, rat promatram tri godine, rat koji se nikad ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik. Gledam kako ti ljudi bivaju ubijeni u rijetko viđenim razmjerima, neviđenima od Drugog svjetskog rata, niti približno. I jako sam razočaran. Čujem da su uzrujani jer nemaju mjesto (za pregovaračkim stolom). E pa imali su mjesto tri godine, i dugo vremena prije. Ovo se moglo nagoditi vrlo lagano, to je prije mnogo godina mogao napraviti napola pečen pregovarač, po mom mišljenju bez gubitka puno zemlje, bez ikakvog gubitka života,” rekao je Trump na naširoko popraćenoj tiskovnoj konferenciji.

“Kada se oni žale da nisu posjednuti, to su davno trebali napraviti. To se moglo nagoditi vrlo lako,” ponovio je.

Legitimitet

Trump je još jednom iskazao i za pažljivije promatrače uočljiv animozitet prema Zelenskom kojeg ne štuje i za kojeg je prije rekao da je “najveći prodavač u povijesti”.

U takvom je kontekstu opetovao poziv na izbore u Ukrajini, što je po mnogima diktirano iz Moskve.

“Imamo situaciju u kojoj nismo imali izbore u Ukrajini, gdje imamo izvanredno stanje,” rekao je Trump. “Lider u Ukrajini, mrsko mi je reći, ali njegov je rejting odobravanja dolje na 4%.”

Trump je komentirao i bilateralne pregovore u Rijadu.

“Bili su jako dobri,” rekao je. “Rusija želi nešto učiniti. Oni žele zaustaviti divljačko barbarstvo. Mislim da imamo moć okončati ovaj rat.”

Kontekst

Rusija je invaziju na Ukrajinu započela nakon što je bivša administracija demokrata Joea Bidena u siječnju 2022. godine Moskvi odbila pružiti sigurnosne garancije o neširenju NATO-a do njezinih granica.

Dublji, i izvanredni casus belli nedavno je ponudio i rezimirao američki erudit, ekonomist, analitičar javnih politika i profesor na Sveučilištu Columbija Jeffrey Sachs.

Trumpova izjava da je rat na neki način skrivio Kijev stoga je “otkvačena” i prezrena od mnogih.

S druge strane, sugestija da je “polu-pečeni pregovarač” sukob mogao okončati u prvim mjesecima rata ima uporište u zbilji.

Kijev se iz inicijalnih mirovnih pregovora povukao nakon posjeta bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona. Njegova je uloga ostala prijeporna, što je Zelenskog prošli tjedan ponukalo da u razgovoru za The Guardian tvrdnje da je Johnson osujetio mir nazove “iracionalnim smećem”.

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin je u lipnju 2023. novinarima predočio od pregovarača potpisan i u zapadnjačkim medijima naširoko ignoriran sporazum koji bi rat prekinuo u prvim mjesecima, a čije je odbijanje koincidiralo s intervencijom Johnsona.

Grabancijaš/BBC/CNN


Povezane vijesti