Europska komisija je u srijedu predložila zakon prema kojem će proizvodi koji se pojavljuju na europskom tržištu morati imati dokaz da njihova proizvodnja ne pridonosi krčenju i uništavanju šuma.
Predložena pravila trebala bi osigurati da proizvodi koje građani kupuju, koriste i konzumiraju na tržištu Unije ne doprinose krčenju šuma i degradaciji šuma diljem svijeta. Glavni uzrok krčenja šuma je ekspanzija poljoprivrednog zemljišta radi proizvodnje soje, palmina ulja, govedine, kave i kakaa te nekih njihovih nusproizvoda.
Obavezna dubinska analiza
Prema prijedlogu uredbe, uvela bi se obvezna dubinska analiza za tvrtke koje te proizvode žele plasirati na europsko tržište, na koje bi pristup imali samo oni proizvodi koji su u skladu sa zakonom i koji nisu povezani s krčenjem šuma.
Komisijin prijedlog uslijedio je nakon što su svjetski lideri iz zemalja uključujući Brazil, Kinu i Maleziju obećali da će se okončati krčenje šuma do 2030. na klimatskom skupu COP26 u studenome.
Emisije iz sektora korištenja zemljišta, od kojih je većina uzrokovana krčenjem šuma, drugi su glavni uzrok klimatskih promjena nakon izgaranja fosilnih goriva.
>>>Postojano je širenje europskih šuma
“Propisi o krčenju šuma koje stavljamo za stol najambiciozniji su zakonodavni pokušaji za rješenje ovih problema diljem svijeta”, rekao je povjerenik EU-a za okoliš Virginijus Sinkevičius.
“Nacrt zakona EU-a protiv krčenja šuma predstavlja veliki korak naprijed u borbi za zaštitu ugroženih šuma u svijetu”, rekao je Nico Muzi, direktor organizacije Mighty Earth na području Europe.
>>>‘Možemo reći da šume zapravo udišu ugljik, a izdišu kisik,’ podsjetio je Špicer
No dodao da je zakon potrebno osnažiti jer izostavlja prirodne ekosustave kao što su savane, močvare i tresetišta i kritizira što njime nije obuhvaćena guma, proizvod koja predstavlja najveću ugrozu za šume.
Promicanje kružnog gospodarstva
Osim prijedloga uredbe o suzbijanju krčenja šuma, Komisija je predložila nova pravila za olakšavanje otpreme otpada unutar Unije radi promicanja kružnog gospodarstva, borbe protiv izvoza nedopuštenog otpada i problema upravljanja otpadom koji se šalje u treće zemlje. Komisija je također predstavila novu strategiju za tlo s ciljem osiguravanja da sva europska tla budu obnovljena, otporna i dovoljno zaštićena do 2050. godine.
>>>Izvješće o stanju drveća (2021.)
“Kako bi borba protiv klimatskih promjena i kriza povezanih s bioraznolikošću bila uspješna na globalnoj razini, moramo preuzeti odgovornost za djelovanje u zemlji i inozemstvu. Naša regulativa o krčenju šuma odgovara zahtjevima građana za smanjenjem sudjelovanja EU-a u krčenju šuma i promicanjem održive potrošnje. Naši novi propisi koji reguliraju otpremu otpada promovirat će kružno gospodarstvo i osigurati da izvoz otpada ne šteti okolišu ili zdravlju ljudi na drugim mjestima. A naša strategija tla učinit će tla zdravim, koristiti ih na održiv način i pružiti im pravnu zaštitu koja im je potrebna”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
U zadnjih 30 godina, između 1990. i 2020. iskrčeno je 420 milijuna hektara šuma, što je površine veća od Europske unije.
