“Tek je 11 do 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru u Hrvatskoj zaštićeno kolektivnim ugovorima, što znači da velika većina ljudi zaposlenih u proizvodnji nema stvarnu pregovaračku moć niti sigurnosnu mrežu u odnosu na poslodavce. Glavna posljedica toga su loši uvjeti rada, niske plaće i rast nejednakosti,” rečeno je u srijedu na zajedničkoj konferenciji za medije predstavnika Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH) i stranke Možemo!
Novinarima su se povodom Dana dostojanstvene plaće obratili predsjednica NSRH-a Marina Palčić i sindikalni povjerenik Boris Cerovac, te saborski zastupnik Možemo! Marin Živković, kao i Iva Ivšić, predsjednica kluba stranke Možemo! u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i sindikalistica.
Relativna slabost
Živković je izjavio da su modaliteti s kojima se tretiraju sindikati u tvrtkama, posljedice koje često trpe sindikalno aktivni pojedinci glavni uzroci niske sindikalne pokrivenosti i relativno slabih sindikata.
“S druge strane, Vlada Republike Hrvatske i dalje nema hrabrosti oporezovati ekstra profite banaka, trgovačkih lanaca i nekretninskih špekulanata. I dalje nam osnovni troškovi, hrana i stanovanje rastu po najvišim stopama u EU, a plaće, pogotovo onih s nižim primanjima, ni približno ne prate te trendove. Zato nam unatoč rastu BDP siromaštvo već par godina raste,” rekao je.
“Zemlja jeftine radne snage i masovnog iseljavanja”
Iva Ivšić u osvrtu je citirala podatke Eurostata o petogodišnjem rastu troškova stanovanja za više od 35% i poskupljenju hrane za gotovo 40%.
Istaknula je kako problem privatnog sektora nisu “previsoke plaće”, nego preniski udjeli rada u ukupnoj raspodjeli dobiti.
Konkretno, u mnogim sektorima – od energetike i telekomunikacija do maloprodaje – kompanije bilježe rekordne profite, ali vrlo mali dio toga završava kod radnika, rekla je.
Ocijenila je da takvoj situaciji pogoduje neusklađenost s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama, odnosno izostanak kolektivnih ugovora u privatnom sektoru.
EU propisuje da države članice moraju stvoriti uvjete da najmanje osamdeset posto, odnosno četiri od pet radnika budu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima.
“Ako ne osiguramo adekvatnu predstavljenost i zaštitu radnika, Hrvatska će ostati zemlja jeftine radne snage i masovnog iseljavanja, koje je već sada jedan od ključnih demografskih i ekonomskih izazova,” rekla je Ivšić.
Ponižavanje radnika u Ini
Predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske Marina Palčić uputila je poruku Vladi RH da država kao suvlasnik INA-e ne može i ne smije zatvarati oči pred ponižavajućim uvjetima u kojima rade radnici INA Grupe.
“Radnici nisu trošak, oni su temelj razvoja – i Vlada, i Uprava INA-e, i društvo u cjelini moraju to početi priznavati u praksi,” rekla je.
Navela je da veliki broj radnika INA-e radi za osnovne plaće koje su na razini minimalca ili tek nešto iznad – što u praksi znači 10 eura bruto više.
“To je jedan sendvič više mjesečno. To nije dostojanstvo, to je poniženje,” navela je.
Podsjetila je da se sutra u više zemalja obilježava Dan dostojanstvene plaće – dan kada radnici poručuju da ne traže luksuz, već mogućnost da od svog rada žive dostojanstveno. No u Hrvatskoj je minimalna plaća i dalje tri puta manja od izračunate dostojanstvene plaće.
Palčić se pozvala i na dvije pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu koje potvrđuju da su izbori za radnička vijeća u INA-i i STSI-u bili nezakoniti – a istu presudu očekuju i za INA Maloprodajne servise.
“To nije pravna formalnost – to je dokaz da su radnici godinama bili lišeni osnovnog demokratskog prava da biraju svoje predstavnike,” naglasila je.
Digitalna distopija
Palčić je podcrtala i “osobito zabrinjavajuću” aplikaciju E-Smile, “koja službeno slovi kao alat INA-e za edukaciju, a u zbilji predstavlja sustav nadzora nad radnicima.”
Radnici moraju svakodnevno odgovarati na kvizove, otvarati poruke koje glorificiraju kompaniju, a sve se bilježi – uključujući vrijeme čitanja i reakcije. Kritike se brišu, a radnici koji ih iznesu pozivaju se na razgovor. “To je digitalna prisila, ne motivacija,” rekla je.
Sustavno uništavanje radničkih prava
Boris Cerovac, sindikalni predstavnik Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH), naveo je da je INA nekoć bila poželjan poslodavac, ali da se situacija radikalno pogoršala.
“Unatrag deset godina svjedočimo sustavnom uništavanju prava radnika – srozavanje plaća na razinu minimalca, rast opterećenja zbog nedostatka kadrova, a sve to dok Uprava na kraju godine slavi dobit ostvarenu upravo na leđima tih istih radnika.”
Upozorio je da su nagrade za povećani obujam posla ovog ljeta iznosile tek 25 do 50 eura, dok su ranijih godina iznosile i do 400 eura, što je jasan pokazatelj trenda umanjivanja vrijednosti radničkog doprinosa.
Cerovac je podsjetio da NSRH danas u INA-i okuplja više od 800 članova i najavio daljnji rast i sindikalnu borbu.
Priopćenje za javnost stranke Možemo! | Grabancijaš
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.