Japan je s krajem 2023. godine uronio u neočekivanu recesiju i titulu po veličini trećeg gospodarstva svijeta ustupio Njemačkoj.
Pojedini analitičari upozoravaju da bi tehnička recesija, definirana kroz dva uzastopna tromjesečja kontrakcije bruto domaćeg proizvoda (BDP), mogla postati akutnom uz novi pad aktivnosti u tekućem kvartalu.
“Ono što je osobito dojmljivo je tromost potrošnje i kapitalnih izdataka koji su stupovi domaće potražnje,” komentirao je znameniti analitičar Dai-ichi Instituta za istraživanje života, Yoshiki Shinke.
“Gospodarstvo će zasad ostati bez zamašnjaka i ključnih pokretača rasta,” rekao je prema citatu Reutersa.
Monetarna politika
Japanski BDP lani je u četvrtom tromjesečju pao za 0.4% na godišnjoj razini, nakon što je pljusnuo za 3.3% u kvartalu prije. Podaci su osupnuli tržišta i prognostičare koji su očekivali rast od 1.4%.
Središnja banka Japana (BoJ) već desetljećima prakticira ultraopuštenu monetarnu politiku s nadom da će jeftin novac uhvaćen u financijskom sustavu pronaći put do realnog gospodarstva.
BoJ je signalizirao da bi stezanje mogao započeti u tekućoj godini, no aktualni podaci još jednom izazivaju i propituju prognoze da će rast plaća i povoljno zaduživanje poduprijeti potrošnju i inflaciju održavati na oko 2% u srednjem roku.
“Dva uzastopna smanjenja u BDP-u i tri uzastopna smanjena domaće potražnje loše su vijesti, čak i ako revizije marginalno izmjene konačne brojke,” komentirao je Stephan Angrick, iskusniji ekonomist u Moody’s Analyticsu.
“Ovo središnjoj banci otežava opravdanje povećanja (kamatnih) stopa, a kamoli seriju povećanja.”
Ministar gospodarstva i revitalizacije, Yoshitaka Shindo, po objavi je još jednom podcrtao potrebu za postizanjem solidnog rasta plaća kao oslonca potrošnje.
Neoliberalni poučak
Japan se u potrazi za konkurentnošću svojedobno inaugurirao u pionira neoliberalne ideologije, prekarnih i drugih atipičnih poslova. Eksperiment je naciju pretvorio u izvoznu silu, ali uz teški psihološki danak i inherentnu štedljivost koja je označila generacije. Uranjanje u recesiju, u pojedinim godinama poprilično duboku, postalo je uobičajeno.
Vlasti izlazak iz stupice traže kroz masivne fiskalne i monetarne poticaje, no transmisija novca ostaje neuspješnom, a psiha oštećenom.
Posljedice promašaja u društvenom i gospodarskom inženjeringu velebno su široke te se manifestiraju na brojne načine, uključujući jednu od najnižih stopa fertiliteta, što je pak u korelaciji s djevičanstvom, odnosno primanjima koja sputavaju formiranje obitelji.
Povezane vijesti
