Neslužbeni diplomatski dokument o Bosni i Hercegovini, čiji je pokretač Hrvatska, naišao je na dobar prijem kod ministara vanjskih poslova država članica EU-a, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman predstavio je u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar.
>>>EU prvi put bez zaključaka o proširenju
“Svi ministri su dobili dokument, koji je dobro prihvaćen i svi su ga pohvalili”, rekao je Grlić Radman nakon završetka sastanka.
Dodao je da je inicijativa pokrenuta prije tri, četiri mjeseca i dokument je usuglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga. Ministar Grlić Radman kaže da je o tom dokumentu razgovarao s nizom ministara, među inim, i s francuskim i njemačkim šefovima diplomacije, koji ga također podržavaju.
Podloga za raspravu
Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini o kojoj će se raspravljati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u okviru rasprave o zapadnom Balkanu.
“Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom želimo predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za Europsku uniju, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe”, rekao je Grlić Radman.
>>>Komisija objavila ‘stroge ali pravedne ocjene’ | godišnji Paket o proširenju EU-a
Ministar je istaknuo da je Hrvatska zemlja koja je najzainteresiraniji i najiskreniji zagovaratelj euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.
>>>Grlić Radman: moramo pružiti ruku našim susjedima koji zaslužuju europsku budućnost
U non-paperu se ističe da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.
Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.
>>>Zovko probošnjačkim političarima: bolje vam je da se pripremite za ‘redistricting’
U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem dijelu države žive.
Nazadovanje u ključnim reformama
Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.
>>>Picula: bosansko-hercegovačke političke elite glavna kočnica pristupnih pregovora s EU
“Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine”, kaže se u dokumentu.
Politička stabilnost
U dokumentu se dodaje da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s europskim standardima i s preporukama OESS-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”.
“Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnost, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu, kaže se u dokumentu.
>>>EP usvojio izvješće Picule s preporukama, ‘opipljivim koristima’ za zapadni Balkan
Također se ističe da BiH treba provesti ekonomske reforme te raditi na učinkovitoj politici o migracijama.
U tom smislu, kaže se u dokumentu, za uspješno zaustavljanje ilegalnih migracija potrebno je osigurati učinkovitu zaštitu granica, poboljšati postupke povratka i readmisije, razviti sustav registracije i nadzora te istodobno osigurati humanitarnu pomoć ranjivim osobama i tražiteljima azila.
