Japanska vlada je u četvrtak 5. prosinca odobrila novi fiskalni paket poticaja za gospodarstvo, poduzetnike i građane vrijedan 122 milijarde dolara. Očekuje se da će 13.2 bilijuna jena BDP gurnuti naviše za oko 0.3-0.4% ili na 1.4% kroz fiskalnu 2021. godinu.
“Aktualna situacija traži poduzimanje svih mogućih koraka kako bi se prekomorske rizike spriječilo da naštete ne samo izvozu, već također kapitalnoj i privatnoj potrošnji,” navodi se u izjavi vlade.
Poput drugih izvozno orijentiranih ekonomija, japansko je gospodarstvo posrnulo pred “Amerikom na prvom mjestu” Donalda Trumpa. Slabost je uočljiva u gotovo svim pokazateljima, uključujući aktualan pad domaće potrošnje koja u prkos raskošnom stvaranju novca i nevjerojatno ekspanzivnoj monetarnoj politici ponire najvećom brzinom u posljednjih 4-1/2 godine.
>>>Peti uzastopni mjesec deflacije plaća u Japanu
“U ovom je trenutku pametno posegnuti za fiskalnom politikom osobito jer uistinu nema puno mogućnosti za monetarne akcije budući da je monetarna politika jednostavno ostala bez (manevarskog) prostora,” komentirao je za Reuters ususret usvajanju novog programa Steve Cochrane, ekonomist Moody’s Analyticsa.
>>>Moderna monetarna teorija dobila neočekivanu potporu Wall Streeta: NYT
“Potrošnja na infrastrukturu ili potrošnja na obrazovanje i uvježbavanje mladih ljudi ili prekvalifikacija starijih generacija pred mirovinom kako bi one dulje ostale u radnoj snazi – to su aktivnosti koje mogu osigurati kratkoročni sok za ekonomiju ali bi možda mogle imati i dugotrajni učinak,” dodao je.
Reuters piše da je ukupna vrijednost novog programa, nakon zbrajanja državnih zajmova i jamstava i aktivnosti u privatnom sektoru, oko 26 bilijuna jena (239.3 milijarde dolara) od kojih se 7.6 bilijuna jena odnosi na direktnu državnu potrošnju.
>>>I tako su prekarni poslovi rezultirali rastom djevičanstva u Japanu: poučak
Navedeni iznos je pak mrvicu niži od posljednjeg velikog paketa osmišljenog u nimalo davnoj 2016. godini, kad je japanska vlada na neizvjesnost brexita i usporavanje izvoza reagirala s fiskalnim poticajem od 28 bilijuna jena.
Ponetko bi mogao primijetiti da je situacija nadrealna i neodrživa, osobito iz europskih perspektiva u kojima prevladavaju njemački postulati o “fiskalnoj mudrosti”. Japan ima daleko najveći javni dug u razvijenom svijetu i on postojano raste već tri desetljeća, pa bi se tkogod mogao pitati zašto izostaju uobičajeni penali na zaduživanje kakvi pogađaju pojedine velike ekonomije, uključujući treće gospodarstvo Europe, Italiju.
Pitanje je opravdano, a odgovor jednostavan – Japan radi što hoće i stvara bilijune jer ima i uživa monetarnu suverenost i jer rejting agencije primarno služe kao alat za investitore željne konkurentnog (jeftinog) rada.
>>>Loše pretkazanje: u Japanu najveći realni pad plaća od 2015. godine
Dobro je pitanje i zašto spomenute, garganutanske emisije novca ne rezultiraju povećanjem plaća i rastom potrošnje u realnoj ekonomiji. I tu je odgovor u posljednjem desteljeću postao kristalno jasan – novac stvoren za financijski sustav ostaje u financijskom sustavu, bez izuzetka i uključujući Hrvatsku. Stoga se japanska vlada i odlučila za novu rundu fiskalnih mjera, jer one funkcioniraju s manjom zadrškom od transmisije monetarne politike i lakše pronalaze put do džepova građana.
Grabancijaš, poput većine portala zabavljenih ekonomijom, pažljivo prati Japan jer je on zrcalo i/ili prozor u budućnost eurozone.
>>>Rehn upozorio na ‘japanifikaciju’ inflacijskih očekivanja u eurozoni
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.