Globalna ekonomija raste najsporijim tempom od financijske krize jer vlade oživljavanje investicija i poticanje gospodarstava ostavljaju u rukama središnjih banaka, piše u danas objavljenoj, osvježenoj prognozi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Prema novoj projekciji, svjetska ekonomija će ove i iduće godine rasti za 2.9 posto, najmanje u posljednjem desetljeću. Organizacija sa sjedištem u Parizu još je u rujnu za 2020. prognozirala rast od 3.0% koji sada očekuje tek u 2021. godini pod uvjetom da se umanje ili uklone brojni rizici, od trgovinskih prijepora do oštrog usporavanja kineske ekonomije.
>>>Vlade moraju djelovati i pomoći izmučenoj srednjoj klasi: OECD
U ehu prijašnjih izvješća i sve brojnijih poziva ekonomista, OECD najveću zabrinutost iskazuje zbog izostanka fiskalnih mjera i propusta vlada da odgovore na globalne izazove poput klimatskih promjena, automatizacije ili digitalizacije svojih ekonomija. Izvješće ocjenjuje da je multilateralni poredak uspostavljen nakon pada komunizma nestao “bez povratka” te da će u izostanku “hrabrih i odlučnih akcija” sada, ekonomije završiti ukopane u slabom rastu što će ugroziti radna mjesta i životne standardne kroz dugi niz godina.
“Bilo bi pogrešno u politici smatrati ove promjene privremenim čimbenicima koji se mogu riješiti monetarnom ili fiskalnom politikom: oni su strukturni,” napisala je glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone. Bez jasnog odgovora politike na izazove, “neizvjesnost će i dalje biti visoka, što će naštetit perspektivi rasta,” dodala je.
>>>Ne možemo prihvatiti ekonomiju koja ne uzdiže životne standarde: OECD
Od velikih ekonomija, smanjena je ovogodišnja projekcija rasta BDP-a u SAD-u, s 2.4% prognoziranih u rujnu na 2.3%. Najveće svjetsko gospodarstvo će dodatno usporiti u 2020. i 2021. godini, na 2.0%.
Kina, koja nije članica Organizacije ali je od nje pažljivo praćena, u ovoj će godini rasti mrvicu brže od prognoze u rujnu, 6.2% umjesto 6.1%. No, očekuje se da će u idućoj i 2021. godini njezino gospodarstvo također usporiti, prvo na 5.7%, a potom na 5.5%.
U europodručju se očekuje rast BDP-a od 1.2% u 2019. i 1.1% u 2020., što je za 0.1% bolje od rujanskih prognoza. Eurozona bi u 2021. trebala rasti za 1.2%.
>>>Nuspojave negativnih kamata i masivnog stvaranja novca: Izvješće o financijskoj stabilnosti ECB-a
OECD upozorava da će nova runda stvaranja novca, koju je Europska središnja banka započela s 1. studenim, imati ograničen učinak ukoliko članice eurozone ne posegnu za komplementarnim fiskalnim mjerama.
Marginalno su popravljeni izgledi za britanskog gospodarstvo u korelaciji sa smanjenim izgledima za neuredni brexit. Projekcija je s rujanskih 1.0% za tekuću godinu, povećana na 1.2%. U 2020. se očekuje usporavanje otočnog BDP-a na 0.9 posto te povratak na razinu od 1.2% u 2021. godini.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.