Industrijska proizvodnja u europodručju u srpnju je pala drugi mjesec zaredom i snažnije od očekivanja, javlja Eurostat.
Proizvodnja se u srpnju u odnosu na lipanj smanjila za 0.4%, dok je na godišnjoj razini manja za 2.0%. Ekonomisti su predviđali blažu kontrakciju od 0.1% na mjesečnoj i 1.3% na godišnjoj razini.
Europski statistički ured je u izvješću revidirao preliminarne podatke za lipanj ublaživši mjesečni pad s 1.6% na 1.4%.
U srpnju se najviše povukla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, poput hrane i odjeće, za 0.8% i proizvodnja energije koja je bila manja za 0.7%.
S pozitivne strane, povećana je proizvodnja trajnih dobara, poput automobila i televizora, za 1.2%, i kapitalnih dobara, kakvi su strojevi, za 1.8%.
Anemičan ekonomski rast eurozone u prvom je kvartalu iznosio 0.4% da bi u drugom tromjesječju kliznuo na 0.2%.
Pad izvoza je njemačku ekonomiju u drugom kvartalu gurnuo u negativne vode.
Od zemalja članica čiji su podaci dostupni Eurostatu, najveći pad industrijske proizvodnje u srpnju je zabilježen u ‘najkonkurentnijim’ nacijama Rumunjskoj (-3.3%), Estoniji (-2.9%) i Latviji (-2.1%), a najveći rast u Hrvatskoj (+4.9%/3.0% na godišnjoj razini), Portugalu (+3.6%) i Danskoj (+3.5%).
Oporavak hrvatske proizvodnje stiže nakon njezina urušavanja od 5.6% u lipnju.
