Da je Hrvatska već danas u eurozoni, bilo bi joj na raspolaganju 1,1 milijarda eura iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma za financiranje u kriznim situacijama, a imali bismo i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala, poručio je danas premijer Plenković. Dodao je da je već i ulazak ERM II za Hrvatsku dodatna legitimacija i zasigurno pozitivna okolnost u odnosu na različite institucije na međunarodnoj razini.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas 7. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
>>>Euroskupina prihvatila pismo namjere, objavljen akcijski plan za ulazak u ERM-2 i bankovnu uniju
Otvarajući sjednicu, premijer Plenković podsjetio je da je na prošlog sjednici u srpnju ove godine Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam II, što je zadnji korak prije ulaska u europodručje.
Toj je odluci prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, odnosno svojevrsnih reformskih mjera koje su bile preduvjet.
Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet i on je jednak 7,53450 kuna za 1 euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke, dodao je predsjednik Vlade.
“Da je Hrvatska sada u eurozoni, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali. Imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa. Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik.”
Andrej Plenković
>>>Osam banaka u Hrvatskoj od listopada pod izravnim nadzorom ECB-a
“Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine”, poručio je premijer i dodao da je za ispunjenje toga cilja potrebno je ispuniti mastriške kriterije nominalne konvergencije te provesti reformske mjere Akcijskog plana u području sprječavanja pranja novca, poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru i pravosuđa.
“Changeover plan”
Drugi važan zadatak tijekom boravka u ERM II je provedba “Changeover plana” odnosno Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.
“Ovaj plan je strateški dokument koji opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom”, pojasnio je predsjednik Vlade dodao kako on postavlja temeljne procese zamjene poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti i konvertiranje depozita i kredita.
>>>Moramo započeti s implementacijama nacionalnog plana za zamjenu kune eurom | guverner
Premijer Plenković istaknuo je pritom da je temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene zaštita potrošača što podrazumijeva zamjenu kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, te uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.
S obzirom da je proces zamjene kune u euro složen i tehnički zahtjevan, Nacionalni plan ustrojit će ukupno šest koordinacijskih odbora: za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju.
Svaki od tih koordinacijskih odbora izradit će i provesti detaljan akcijski plan u svom području.
Stožerna uloga
Predsjednik Vlade kazao je da će stožernu ulogu u procesu zamjene imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će biti predstavnici Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.
“Cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine”, istaknuo je premijer.
Kako bi istaknuo prednosti uvođenja eura, premijer Plenković naveo je kakva bi bila situacija da je Hrvatska u eurozoni sada, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
“Da je Hrvatska sada u eurozoni, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali. Imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa. Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik”, rekao je premijer.
>>>Pismo namjere o ulasku u ERM-2 obvezuje vladu na daljnje rasterećenje poduzetništva: ministar
Dodao je kako je već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II znatno pridonijela zadržavanju Hrvatske na sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu i u okolnostima ove krize. Ulaskom u euro područje Hrvatska će brže rasti na ljestvici kreditnoga rejtinga.
Nadalje, bilo bi nam na raspolaganju i financiranje u kriznim situacijama putem Europskoga stabilizacijskog mehanizma, koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 500 milijardi eura.
>>>Investitori prvi put kupili talijanske državne obveznice s prinosom od 0%
U tim bi okolnostima, naveo je premijer, Hrvatska imala na raspolaganju 1,1 milijardu eura, a imali bismo i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala.
“Činjenica da smo ušli u ERM II za Hrvatsku je dodatna legitimacija i zasigurno pozitivna okolnost kada nas gledaju različite institucije na međunarodnoj razini”, zaključio je predsjednik Vlade.
Grabancijaš priopćenja Vlade Republike Hrvatske od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.