Predstavnici 16 zemalja članica EU-a, okupljeni u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, sastat će se u utorak u Pragu kako bi zajednički branili kohezijsku i poljoprivrednu politiku u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a, koji je pod jakim pritiskom bogatijih država članica da se smanje ta sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.
Ovo je drugi takav skup u posljednjih godinu dana. Prošle godine krajem studenoga u Bratislavi je održan prvi sastanak te skupine nakon što je Komisija u svibnju 2018. objavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje 2021-2027.
>>>Njemačka traži smanjenje Višegodišnjeg financijskog okvira
Skupinu čine Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka. Na sastanku sudjeluje i povjerenik za proračun Guenther Oetinger.
Komisija je početkom svibnja 2018. predstavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. Po tom prijedlogu Hrvatska bi dobila šest posto manje kohezijskih sredstava u odnosu na sadašnji VFO 2014-2020.
Hrvatskog premijera Andreja Plenkovića uoči toga sastanka, u ponedjeljak navečer, primit će domaćin skupa, češki premijer Andrej Babiš.
U novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodovnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike.
Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna i povećanje izdvajanja zemalja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a
Proračun od 1135 milijardi eura
Europska komisija je 2. svibnja prošle godine predložila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
Višegodišnji financijski okvir za 2021.-2027. prvi je koji se dogovara bez Velike Britanije, koja je veliki neto uplatitelj u europski proračun. Odlaskom Velike Britanije europski proračun gubi između 12 i 14 milijardi eura godišnje.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predložila dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,114 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). Sadašnji VFO za razdoblje 2014-2020 dogovoren je u visini 1087 milijardi eura u preuzetim obvezama, što je 1,03 posto BND-a 28 država članica.
“Klub škrtaca”
S prijedlogom Komisije nitko nije zadovoljan. Zemlje članice su, kada je riječ o proračunu, tradicionalno podijeljene u dvije skupine – one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prvu skupinu neki nazivaju i ‘klub škrtaca’, a druga su ‘prijatelji kohezije’.
Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.
Po novom prijedlogu Europske komisije, države članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.
>>>Najveći dio novca za siromašne otišao bogatim regijama, isplaćeno tek 25%: EU fondovi
U sadašnjem višegodišnjem proračunu vrijedi pravilo N+3, što znači da se projekt ugovoren u sklopu kohezijske politike može provesti u tri godine nakon ugovaranja. Sada Komisija predlaže da se to postupno smanji na dvije godine.
Čelnici 16 zemalja iz skupine Prijatelji kohezije zatražili su u deklaraciji koju su usvojili na sastanku krajem studenoga prošle godine u Bratislavi da sredstva za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku ostanu na razini višegodišnjeg proračuna 2014-2020.
Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.
S druge strane, dio zemalja koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju traže da se proračun dodatno smanji na 1 posto BND-a. U sljedećem sedmogodišnjem proračunu morat će se pomiriti dvije stvari – odlazak Velike Britanije, koja je veliki neto-uplatitelj i povećanje sredstava za nove prioritete poput ulaganja u sigurnost, migracije i digitalnu transformaciju.
Finski “temeljac” za raspravu
Finsko predsjedništvo pripremilo je kao temelj za raspravu na zadnjem sastanku na vrhu EU-a u listopadu prijedlog koji je negdje na sredini između zahtjeva da se proračun ograniči na 1 posto BND-a i iznosa koji je predložila Komisija.
Finci su tako predložili izdvajanje u europski proračun na razini između 1,03 i 1,08 posto BND-a, što bi bilo negdje do 1100 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje.
Rasprava je pokazala da ni oko takvog pristupa nema nikakve suglasnosti.
Sudeći po sadašnjim pozicijama, gotovo ne postoje nikakvi izgledi da se dogovor o VFO-u postigne na predstojećem samitu EU-a sredinom prosinca u Bruxellesu, što znači da će doći na stol Hrvatskoj za vrijeme njezina predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine.
>>>Plenković: najveći izazov hrvatskog predsjedanja je donošenje sedmogodišnjeg europskog proračuna
Za postizanje dogovora o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka u Europskom vijeću, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica.
On služi kao osnova za pregovore unutar Vijeća kojima će se osigurati da sve države članice sudjeluju u dogovoru: za postizanje dogovora potrebna je jednoglasna odluka.
Za zaključenje postupka donošenja odluke potrebna je suglasnost Europskog parlamenta, što znači da Parlament može odobriti ili odbiti stajalište Vijeća, no ne može unositi izmjene u to stajalište.
