Hrvatski premijer Andrej Plenković iskoristio je u petak na neformalnom samitu EU-a u Pragu prigodu da govori o pristupanju šengenskom prostoru, postizbornoj situaciji u Bosni i Hercegovini te o besmislenim napadima iz Srbije koje je snažno odbacio.
>>>Strašno jaki argumenti, apsolutna podrška Daytonu… opstojnost BiH: govor Milanovića u Jajcu
“Istaknuo sam činjenicu da smo ispunili sve kriterije i spremnost da u sljedećim tjednima pružimo bilo kakvo dodatno objašnjenje, ako to nekima od kolega iz država članica treba, kako bi odluka o našem ulasku u šengenski prostor bila donesena”, rekao je Plenković.
Finale
Konačnu odluku o ulasku u šengenski prostor donose države članice koje ga čine. U postupku donošenja konačne odluke sudjeluje i Europski parlament donošenjem mišljenja o tom pitanju koje za Vijeće EU-a nije obvezujuće.
S tim vezi u Hrvatsku je u petak doputovao izvjestitelj Europskog parlamenta za to pitanje, portugalski zastupnik Paulo Rangel, s kojim će se Plenković sastati u subotu.
>>>Rezime gledišta o uzdizanju zapadnog Balkana | pristupni pregovori
Rangel će u ponedjeljak na nadležnom Odboru za građanske slobode predstaviti nacrt mišljenja, o kojem će u sljedećih nekoliko tjedana glasati najprije taj odbor, a potom i cijeli Europski parlament na plenarnoj sjednici.
Izborna reforma u BiH
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Plenković je rekao da je izrazio zadovoljstvo odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta o promjeni ustava i određenih izbornih pravila u Federaciji BiH, što osigurava stabilnost u postizbornom razdoblju.
“Međutim, isto tako želimo da ta njegova intervencija bude prvi korak u daljnjim razgovorima o izbornoj reformi koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata u BiH”, rekao je Plenković.
>>>‘Olakšanje – anomalija i Frankenstein Komšić’ – komentari izbornog zakona u korist Hrvata u BiH
Dodao je kako činjenica da su Bošnjaci po četvrti put izabrali hrvatskog člana predsjedništva BiH, što je suprotno slovu i duhu Daytonskog sporazuma, ne pridonosi izgradnji povjerenja između dva naroda.
>>>Republika Srpska utire put secesiji
Plenković je svoj istup na samitu iskoristio kako bi upoznao svoje kolege s napadima iz Srbije. “To je neprimjereno napadanje Hrvatske koje sam snažno odbacio”, rekao je.
Europske sankcije, optužbe Srbije
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je u četvrtak sudjelovao na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, svoje je obraćanje javnosti sveo isključivo na napade na Hrvatsku u čemu su ga zdušno pratili srbijanski mediji.
Optužuju Hrvatsku da je ona spriječila izuzeće za Srbiju kako bi i dalje mogla uvoziti rusku naftu preko Hrvatske, iako je odluka o sankcijama donesena konsenzusom svih država članica EU-a.
Europska unija je još u sedmom paketu sankcija uvela embargo na rusku naftu koja se doprema tankerima.
>>>EU rusku naftu kupuje preko posrednika i uvozi inflaciju za svoje građane | RBC Capital Markets
Tome se protivila Mađarska, koja je tražila i dobila izuzeće u slučaju da dođe problema s dotokom nafte preko naftovoda Družba kako bi i dalje preko Hrvatske mogla uvoziti rusku naftu.
>>>EU ima ‘ozbiljnih pitanja’ o redovitim konzultacijama Srbije i Rusije
Sada, u osmom paketu, Europska unija uvela je ograničenje cijena za rusku naftu za treće zemlje, što pogađa države članice s jakom brodarskom industrijom jer bi njihovi tankeri mogli ostati bez posla.
Pritom je Komisija predložila da se za zapadni Balkan, a što se u praksi odnosi samo na Srbiju, osigura izuzeće kako bi i dalje mogli preko Hrvatske, odnosno preko Janafa uvoze rusku naftu po povoljnim cijenama.
Prigovor
Više država članica, neke baltičke zemlje, Poljska i Hrvatska su imale prigovor na to jer ne postoji nikakva energetska ugroza ako bi Srbija ostala bez ruskog nafte jer je može nabavljati iz drugih izvora, kao što to i inače čini i jer rafinerija u Pančevu može prerađivati više vrsta nafte, a ne samo rusku.
To su prihvatile sve članice.
Što se tiče energetske krize, Plenković je rekao da je ključno pronaći zajedničko rješenje za snižavanje cijene plina.
>>>Von der Leyen predlaže zajedničku nabavu energenata, kontrolu cijena plina
Tako bi se olakšalo državama članicama da interveniraju i spriječila fragmentacija jer nemaju sve države članice jednaki fiskalni kapacitet da subvencijama olakšaju život svojim građanima i gospodarstvu.
Pratite nas na Google vijestima
