Zemlje zapadnog Balkana polažu nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a i dobivanje pozitivnog odgovora Europskog vijeća za početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije do zagrebačkog samita u svibnju, rečeno je u petak na ženevskom skupu o europskim perspektivama zemalja jugoistočne Europe.
Sastanak na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) okupio je predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske.
Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da “Hrvatska ima namjeru pomoći svojim susjedima” i kako bi bilo “idealno postići konsenzus” o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom do svibnja.
“Mi nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti. No, taj proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati na ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti i suradnju, a sukladno tome, na daljnje jačanje stabilnosti i sigurnosti našeg neposrednog susjedstva”, istaknuo je Plenković.
Zaev i Rama uzdaju se u Hrvatsku
Europsko vijeće u listopadu nije postiglo dogovor o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Većina zemalja je bila za, ali je potrebna jednoglasna odluka svih zemalja članica.
Francuska kao najglasnija protivnica skorog europskog proširenja te Nizozemska i Danska nisu podržale dvije balkanske zemlje.
>>>Neumoljiva Francuska uskratila ‘svjetlo na kraju tunela’ Sjevernoj Makedoniji, Albaniji
Sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev podsjetio je da su učinjene “mnoge promjene želji za napredovanjem i približavanju europskoj integraciji”.
Polaže nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a jer smatra da će biti “više fokusa na cijelu regiju” i ističe da će S. Makedonija “nastaviti provoditi reforme”.
Albanski premijer Edi Rama rekao je kako se osjećaju kao da su “ostali bez kompasa”, ali je članstvo u EU “ono što Albanija i njezini građani žele”.
Vučić traži odgovor
Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, posljednje o financijskim uslugama u lipnju ove godine.
Jedan od uvjeta ulaska Srbije u EU normaliziranje je odnosa s Kosovom. Iz Bruxellesa pozivaju Prištinu na ukidanje pristojbi na robu iz Srbije, a Beograd da osigura ozračje za nastavak dijaloga.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da Srbija nije “optimistična” kao S. Makedonija i Albanija, ali želi jasan odgovor.
>>>Grlić Radman: moramo pružiti ruku našim susjedima koji zaslužuju europsku budućnost
“Ne molimo nikoga ni za što, samo tražimo jasan put prema budućnosti. Recite nam želite li nas ili ne, budite jasni”, rekao je Vučić i dodao da se nada odgovoru do zagrebačkog samita.
Pažin ne očekuje popust, Zvizdić demantira Macrona
Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja, dok su BiH i Kosovo potencijalne države kandidatkinje.
Crnogorski vicepremijer Zoran Pažin poručio da se u Podgorici ne očekuju da EU “zažmiri na naše slabosti”.
“Baš suprotno, želimo izgraditi zajednicu koja poštuje europska pravila i standarde”, rekao je Pažin.
>>>Picula ohrabrio crnogorsku javnost na putu prema Uniji
Predsjednik bosanskohercegovačke vlade Denis Zvizdić ponovio je da “članstvo u EU nema alternative i da EU treba nastaviti podupirati i ulagati u jugoistočnu Europu”.
Komentirao je izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je “BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i suočava se s problemom povratka džihadista”.
>>>14 preporuka za BiH: Komisija
“U zadnje tri godine niti jedan BiH državljanin nije otišao na strano bojište I nije sudjelovao u terorističkom činu. Napravili smo ozbiljan iskorak u borbi protiv terorizma”, rekao je Zvizdić i rekao da je Sarajevo otvoreno za suradnju s Francuskom.
U Ženevi je bio i posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Matthew Palmer koji je ponovio da je Amerikance “duboko razočarala” odluka o blokiranju S. Makedonije i Albanije, ali se nada pozitivnom ishodu do zagrebačkog samita.