EU pravila o državnim potporama ne bi se trebala olabaviti u mjeri u kojoj bi to dovelo u nepovoljan položaj poduzeća koja nemaju veliku fiskalnu moć, izjavio je utorak ministar financija Marko Primorac nakon sastanka ministara financija država članica EU-a.
>>>11 europskih zemalja pozvalo na ‘veliki oprez’ s državnim potporama
“Smatramo da ta pravila ne bi trebalo fleksibilizirati u toj mjeri da ona ugroze poslovanje subjekata koji posluju u onim državama koje nemaju dovoljnu fiskalnu snagu da pruže potporu svome gospodarstvu u jednakoj mjeri kao što to imaju veće snažnije i države”, rekao je Primorac.
Transatlantska utrka u subvencijama
Europska komisija predložila je labavljenje pravila o državnim potporama za ulaganja u obnovljivu energiju, dekarbonizaciju industrije, vodik i vozila s nultom emisijom, dijelom kao odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA).
Naime, taj američki zakon predviđa 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za američke proizvođače u području obnovljive energije i čistih tehnologija, zbog čega se u Europi pribojavaju bijega tvrtki u SAD.
>>>Habeck i Le Maire tražili ustupke, dobili Ameriku na prvom mjestu
Više zemalja članica u vezi s tim prijedlogom je izrazilo zabrinutost da bi to moglo dovesti do pretjeranih, neciljanih subvencija i ugroziti integritet jedinstvenog tržišta s obzirom da bogatije i manje zadužene zemlje imaju više fiskalnog prostora za potporu svojim poduzećima, koja bi tako bila nelojalna konkurencija tvrtkama iz drugih članica koje ne mogu u toj mjeri podupirati svoje gospodarstvo.
Skice
Komisija je zasad samo iznijele ideje, a konkretni zakonodavni prijedlozi očekuju se sljedeći mjesec i to prije sastanka na vrhu čelnika EU-a koji će se održati 23. i 24. ožujka. U izradi tih prijedloga Komisija će uzimati u obzir stajališta država članica, koje na kraju donose konačnu odluku.
>>>Komisija, inicijator zelenih poticaja, traži odgovor na suparničke zelene poticaje
“Mi podržavamo konstruktivan dijalog u tom smjeru i smatramo da treba očuvati integritet jedinstvenog tržišta i isto tako zadržati kohezijsku politiku kao dominantnu politiku kada govorimo o redistribuciji sredstava EU-a”, dodao je Primorac.
Revizija BDP-a
Primorac je komentirao i zimske ekonomske prognoze koje je Komisija u ponedjeljak objavila i u kojima su poboljšane procjene rasta hrvatskog gospodarstva u odnosu na prethodne, jesenske prognoze. “Sada nam se prognozira stopa rasta od 1,2 posto ove godine, a u jesenskim prognozama bilo je 1 posto. Naša je prognoza 0,7 posto i nadamo se de ćemo i mi svoju prognozu revidirati”, rekao je Primorac.
Najnoviji statistički podaci pokazuju da je izbjegnuta tehnička recesija u više država članica, prije svega zbog pozitivnih kretanja na tržištu energenata, gdje su cijene znatno pale, a i blaga zima je tome pridonijela, rekao je Primorac.
>>>Zimska gospodarska prognoza 2023.: Unija bi mogla izbjeći recesiju, ali ne bez poteškoća
Ministar Primorac kaže I da se pad cijena energenata pokazuje prilično stabilnim te su one niže od svih prethodnih procjena. Stoga se u kontekstu rasprava o fiskalnoj politici u europodručju ministri razgovarali o potrebi fleksibiliziranja, tj. smanjivanja potpora i subvencioniranja cijena energenata.
Pakt o stabilnosti
Ministri su razgovarali i o prijedlogu Europske komisije o promjenama pravila o javnim financijama, čiji je cilj sačuvati održivost javnog duga.
“Tu ćemo voditi odgovornu politiku na način da razmotrimo i u okviru daljnjeg strukturiranja našega paketa mjera sve ono što je potrebno kako bi se te potpore dodatno fleksibilizirale, polako ublažile, da ne kažem i eliminirale jednim dijelom, a sve zbog očuvanja fiskalne stabilnosti, prije svega, ali i izbjegavanja svih onih negativnih učinaka koje takve potpore mogu imati na gospodarstvo. Svi smo se složili kako je potrebno u definiranju budućih paketa mjera voditi računa o tome da potpore budu ciljane, da budu privremene i tim ciljevima ćemo se voditi i u strukturiranju budućeg paketa mjera”, rekao je Primorac.
Pratite nas na Google vijestima
