Lažne vijesti i dezinformacije otežale su komunikaciju u pandemiji i zbunile javnost, ali to se može promijeniti ako građani umjesto neprovjerenih informacija daju prednost vijestima s vjerodostojnim izvorima, složili su se u petak u Zagrebu sudionici Konferencije o budućnosti Europe.
>>>Pavić Šimetin o ‘neobjašnjivoj metodologiji’ HZJZ-a, službenim podacima o smrti procijepljenih
“Početne informacije bile su oprezne i dozirane, a onda je u jednom trenutku došlo do prekomjernog granatiranja informacijama”, rekla je ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić, navodeći to kao početak komunikacijskih problema u pandemiji koronavirusa.
“Kad imate puno informacija, imate puno i netočnih informacija”, dodala je Vojvodić, jedna od sudionica panela o komuniciranju javnog zdravlja u Hrvatskoj i EU.
>>>Zavarana Capakom Hina objavila netočan naslov o neželjenim događajima sa smrtnim ishodom
Prema istraživanju Eurobarometra iz travnja 2021., u Hrvatskoj medijima vjeruje tek 28 posto ispitanika.
Manje im vjeruju samo Francuzi i Maltežani.
“Fake News”
Ravnateljica Hine smatra da je velikom nepovjerenju u medije pridonio “velik broj izvora koji nisu bili vjerodostojni”, kao i to što su ‘fake news’ zakomplicirale komunikaciju u pandemiji.
Dopisnik Hine iz Bruxellesa Slavko Vukadin složio se da je “ljudima u moru informacija teško procijeniti njihovu točnost”.
Smatra da je komunikacija EU-a i država članica bila puno konfuznija na početku pandemije, ali da i dalje ima poteškoća.
>>>Hrvatska u sustav za nadzor epidemije upisuje samo temeljne podatke: ECDC
Kao primjer za to naveo je covid potvrde, koje su prihvaćene na razini EU-a, ali se različito primjenjuju u državama članicama.
“Ljudima je teško razumjeti zašto ista potvrda ne vrijedi jednako u svim članicama Europske unije”, upozorio je Vukadin.
Prepoznati vjerodostojne izvore
Branka Gabriela Vojvodić smatra da su “mediji pridonijeli općoj buci”, ali vjeruje da u borbi protiv dezinformacija, lažnih vijesti i infodemije može pomoći suradnja novinskih agencija.
Podsjetila je na osnivanje europske novinske redakcije, koju se sufinancira europskim sredstvima i u kojoj će sudjelovati 16 novinskih agencija, uključujući Hinu.
>>>Usvojite Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija o koronavirusu | javni poziv
“Zajednički neswroom će svakako biti nešto što može pomoći”, rekla je Vojvodić i napomenula da su novinske agencije te koje emitiraju provjerene vijesti i da građani trebaju vjerovati vijestima uz koje stoje vjerodostojni izvori.
Ravnateljica Hine rekla je da komunikacija iz Bruxellesa u pandemiji “nije bila najsjajnija” i da je “bilo pogrešaka” i u komunikaciji hrvatskog stožera.
Po čemu će se mjeriti uspjeh COFOE?
Na skupu su govorili Martina Zvonar i Fran Radačić, sudionici panela građana u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.
Zvonar je rekla da “EU nije bila spremna” na pandemiju koronavirusa i misli da je “ugrožena ideja jedinstva i solidarnosti s početka pandemije”.
>>>Klimatski istraživači ožarene savjesti: zloupotrijebili smo najgori scenarij klimatskih promjena
Pozvala je građane da se i sami uključe u ovaj demokratski projekt i iznesu prijedlog, ideju ili mišljenje na višejezičnoj digitalnoj platformi.
Komunikacijski stručnjak Fran Radačić nada se “pozitivnom ishodu” Konferencije o budućnosti Europe.
“Nadam se da se to nije radilo bezveze”, rekao je i dodao da je “svima cilj da se dogode pozitivne promjene”.
Iluzorna predstava
Hinin dopisnik Vukadin pozdravlja ovaj projekt, ali “nije optimist” da će se nešto promijeniti.
Da bi se to dogodilo, upozorio je Vukadin, trebaju se mijenjati ugovori EU-a za što je potreban konsenzus svih zemalja članica.
>>>Nasumično odabrana mladež komentira ‘pomalo dosadnu, sporu’ raspru o budućnosti Unije
U prostorijama Muzičke akademije okupili su se u petak političari, stručnjaci i hrvatski predstavnici na europskim panelima građana. Raspravljali su o izazovima javnog zdravlja kroz pravnu, medicinsku i komunikacijsku dimenziju.
>>>Picula: sigurno ima dosta razloga za kritiku Konferencije o budućnosti Europe
Raspravama će se dati doprinos procesu i ciljevima Konferencije o budućnosti Europe, pokrenute kako bi se građani uključili u rasprave o reformi Europske unije i budućim europskim politikama. Uspjeh tog velikog demokratskog projekta uvelike će ovisiti o ispunjenim preporukama i prijedlozima Europljana i Europljanki.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
