Biznis i ekonomijaPreporučeno

Propinju se kratkoročne i dugoročne cijene plina u Europi | Bloomberg

Cijene prirodnog plina u Europskoj uniji propele su se na najveće razine u posljednje dvije godine uslijed pojačane potražnje uvjetovane niskim temperaturama.

Usporedni terminski ugovori (budućnosnice) u ponedjeljak su poskočili do 4.1%, na 58 eura po megavat-satu, što je najviše od veljače 2023., izvijestio je Bloomberg podcrtavajući da cijene rastu četvrti tjedan zaredom.

Pritisak i mešetarenje stižu uslijed očekivanog ledenog vala koji bi prema prognostičarima u dolazećim danima trebao udariti sjeverozapad starog kontinenta i dodatno osnažiti potražnju koja je ove zime ponajveća od početka rata u Ukrajini i inicijalnog divljanja cijena plina u 2022. godini.

Europski spremnici trenutačno su popunjeni tek 49%, u poredbi s 67% u istom razdoblju lani.

“Rizik da Europska unija u proljeće uđe s vrlo niskim zalihama plina porastao je u posljednjih nekoliko tjedana,” napisao je u bilješci za klijente Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar Global Risk Managementa. “Ne samo da je naglo porastao (terminski ugovor) za mjesec unaprijed, već smo vidjeli i porast kalendarskih cijena za 2026. – 2027..”

Bloomberg bilježi i da su trgovci nakon inauguracije predsjednika Donalda Trump krenuli s kupnjom opcija za zaštitu svojeg inventara od propinjanja cijena, što je prihvaćeno kao signal potencijalnog remećenja ususret sezoni gomilanja zaliha.

Europa se nakon savezničke sabotaže sjevernih tokova okrenula uvozu LNG-a iz Sjedinjenih Država što narušava njezinu konkurentnost.

Američka administracija još uvijek nije predstavila carine za svoje transatlantske partnere, ali je Trump signalizirao da od EU-a očekuje kupnju velikih količina nafte i plina.

“Backup”

Europski dužnosnici u sjeni i bez puno pompe pripremaju alternative, uključujući stvaranje uvjeta za obnovu energetskih veza s Rusijom.

Sud u Švicarskoj u siječnju je produljio krajnji rok za restrukturiranje duga Nord Stream 2 AG-a, rusko-europskog konzorcija čija je imovina subjekt arbitraža, sankcija i sabotaža.

Danska je potom, s krajem istog mjeseca, dopustila radove na očuvanju oštećenog plinovoda Sjeverni tok 2.



Povezane vijesti