Stopa siromaštva u Argentini suočenoj s neoliberalnim reformama libertarijanskog predsjednika Javiera Mileija propela se na 52.9% i započela erodirati njegovu popularnost.
Stopa koju je u četvrtak objavila nacionalna statistička agencija najgora je u posljednja dva desetljeća, za 11.2 postotna boda veća nego u drugoj polovici 2023. kada je kotirala na 41.7%.
U brojkama, u siromaštvu se od početka godine našlo još 3.4 milijuna Argentinaca.
Šok terapija
Radikalan u svakom smislu riječi, Milei je odmah nakon preuzimanja vlasti započeo s ispunjavanjem predizbornih zavjeta, uključujući val otkaza u državnom i javnom sektoru popraćene beskompromisnim mjerama štednje.
Rezultat epohalnog stezanja remena postao je znamenit poput njegove kampanje u kojoj je vitlao motornom pilom.
Godišnja stopa inflacije u travnju je segnula do gotovo 300%, ali se potom započela povlačiti da bi u kolovozu popustila na 236.7%.
Silina “šok terapije” još je uočljivija na mjesečnoj razini.
Od njegove inauguracije u prosincu inflacija je s tadašnjih 25.5 postojano popuštala da bi se u kolovozu ove godine, posljednjem mjesecu za koji su dostupni podaci, našla na 3.9%.
Recesija
Suočen s izvještajem o siromaštvu, glasnogovornik predsjednika Manuel Adorni novinarima je u četvrtak rekao da bi bez mjera štednje nacija nastavila trpjeti hiperinflaciju i krivnju usmjerio na prijašnju ulijevo ustrojenu peronističku vladu.
“Ostavili su nas na pragu da postanemo zemlja u kojoj su praktički svi stanovnici siromašni,” rekao je prije objave podataka.
Ekonomisti prepoznaju da su vlasti suočene s izazovima u nastojanju da gospodarstvo izvuku iz tehničke recesije, definirane kroz dva uzastopna tromjesečja pada bruto domaćeg proizvoda (BDP), u kojoj se našlo s prvim kvartalom 2024. godine. Aktualne prognoze predviđaju da će rezultat biti negativan i za drugo tromjesečje.
BDP se u 2023. u poredbi s godinom prije smanjio za 1.6%.
Erozija potpore
Političari u opoziciji aktualne podatke o siromaštvu interpretiraju kao dokaz da mjere štednje gospodarstvo čine gorim.
“Vladina neumoljiva štedna pogađa radničke obitelji i vremešne, produbljuje krizu umjesto da stvara rješenje,” napisala je Victoria Tolosa Paz, zastupnica Peronističkog bloka u Kongresu, na društvenom mikroblogu X.
Financial Times bilježi da recentne ankete pokazuju pad građanske potpore Mileiu čiji je rad do nedavno odobravalo oko 50% ispitanika.
Pažljivo motren indeks povjerenja u vladu Sveučilišta Torcuato Di Tella u rujnu se urušio za 14.7%, što je daleko najveća fluktuacija u ovoj godini.
Prema anketi Poliarquía udio Argentinaca s pozitivnim mišljenjem o Mileiju u rujnu je u poredbi s kolovozom pao za 7%, na 40 posto. Generalna potpora njegovoj vladi istovremeno se povukla za 2%, na 53%.
Pojedini anketari bilježe osobito oštar pad potpore u umirovljeničkoj populaciji pogođenoj zabranom usklađivanja mirovina u Kongresu usvojenoj u kolovozu.
Stručnjaci procjenjuju da je Milei u dosadašnjem mandatu izbrisao najmanje 136.000 radnih mjesta u državnom i javnom sektoru, gubici u masivnom “neformalnom” sektoru mogli bi biti još veći.
Horizont
Za reformiste značajno, u srijedu objavljeni službeni podaci pokazuju da je gospodarska aktivnost u srpnju u poredbi s mjesecom prije porasla za 1.7%, osjetno više od 0.6% koliko je iznosio konsenzus u prognozama eknomista za Bloomberg.
Analitičari i anketari ističu da će povoljni pokazatelji “Mileiju pomoći samo ako poboljšanje postane opipljivo za prosječnog građanina”.
“Za sada se čini da smo ušli u klimu recesije, osjećaj da su stvari gore nego prije. [Ako želi uspjeti] vlada mora vratiti narativ da se stvari kreću u pravom smjeru,” rekao je Cristian Buttié, direktor anketara CB Consultora.
Grabancijaš/Reuters/Financial Times
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.