Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, članovi HDZ-a i Europske pučke stranke, koji su se s ostalim zastupnicima te političke grupacije desnog centra okupili na trodnevnom skupu u San Sebastianu, ističu da će se u svom radu u sljedećih pet godina nastojati usredotočiti na ona područja koja najbolje poznaju i koja smatraju najbitnijim za Hrvatsku.
“U kampanji smo govorili i o jednoj temi koja nije možda dobro prepoznata na europskoj razini, a tiče se odljeva mozgova, iseljavanja. Inzistirat ćemo na tome da je nemoguće na europskoj razini ignorirati temu demografske revitalizacije.”
KARLO RESSLER
Dosadašnji i novoizabrani zastupnici Europske pučke stranke okupili su se u San Sebastianu, u Baskiji, na trodnevnom seminaru kako bi analizirali rezultate izbora za Eurpski parlament, utvrdili prioritete djelovanja u predstojećem petogodišnjem sazivu. Ukupno je na skupu sudjelovalo 186 starih i novih zastupnika EPP-a, među njima i 74 novoizabrana zastupnika i 105 ponovno izabranih. Iz Hrvatske su od dosadašnjih zastupnika došli Ivana Maletić i Marijana Petir, ponovno izabrane Dubravka Šuica i Željana Zovko te novoizabrani Karlo Ressler i Tomislav Sokol.
Zastupnicima EPP-a u srijedu se obratili i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u ime EPP-a kao pregovarač sudjeluje u pregovorima o izboru novih čelnika europskih institucija te predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Višegodišnji financijski okvir
Troje zastupnika, Dubravka Šuica, koja je u Europski parlament izabrana treći put te dvojica novoizabranih Karlo Ressler i Tomislav Sokol u razgovoru za Hinu rekli su na što se namjeravaju usredotočiti u ovome mandatu.
“Hrvatski interesi poklapaju se s općim europskim interesima, a s obzirom na činjenicu da će Hrvatska od 1. siječnja predsjedavati Vijećem EU-a, moramo voditi računa o svemu”, kaže Šuica, koja je nedavna izabrana za jednu od potpredsjednica zastupničkog kluba EPP-a i koja je u dosadašnjem sazivu bila potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku.
“Hrvatsku delegaciju posebno zanima donošenje novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji nije u nadležnosti samo Odbora za proračun nego i svih drugih”, kaže Šuica dodajući da će hrvatski članovi EPP-a nastojati djelovati u Odboru za vanjsku politiku, Odboru za građanske slobode, koji je važan zbog ulaska u schengenski prostor, zatim u Odboru za zaštitu okoliša te u Odboru za kulturu kao i drugim.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
“Mi smo mala delegacija i nije moguće to pokriti onako kako to rade velike delegacije, ali nadam se da ćemo ipak uspješno pratiti sve što se u Parlamentu radi”, kaže Šuica.
Demografska revitalizacija
Karlo Ressler, koji je bio nositelj HDZ-ove liste za europske izbore, kaže da će mu jedan od prioriteta biti demografska revitalizacija.
“Kao pravnik i netko tko se bavio pitanjem trgovine ljudima i u širem smislu sigurnošću općenito, mislim da možemo pridonijeti djelovanjem kroz odbore i dosjee koji se tiču sigurnosti, migracija, zatim kao mlada osoba dosta sam se bavio pitanjima mladih, zapošljavanja, podrškom društva u zasnivanju obitelji. U kampanji smo govorili i o jednoj temi koja nije možda dobro prepoznata na europskoj razini, a tiče se odljeva mozgova, iseljavanja. Inzistirat ćemo na tome da je nemoguće na europskoj razini ignorirati temu demografske revitalizacije. Vjerujemo da u tom području možemo dati svoj doprinos i želimo to pitanje ugraditi i u program EPP-a”, kaže Ressler.
I premijer Andrej Plenković je najavio da će se u Europskom vijeću zauzimati da se u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju u proračunu EU-a, osigura potpora za demografsku revitalizaciju u okviru onih politika koje se odnose na ravnomjerniji razvoj svih članica. S problemom iseljavanja i negativnim prirodnim priraštajem, uz Hrvatsku suočene su i druge članice EU-a, naročito one iz srednje i istočne Europe.
>>>Ressler: HDZ zna gdje pripada, mi smo sudjelovali u izradi programa EPP-a
Ressler kaže da će HDZ-ova delegacija u EPP-u, koja sa svoja četiri zastupnika nije velika, nastojati jasno artikulirati hrvatske interese, prvo kroz zastupnički klub, a onda i unutar Europskog parlamenta.
“Jako je bitno da naši studenti odu u inozemstvo na druga sveučilišta, steknu određena znanja i vještine koje onda povratkom u Hrvatsku mogu implementirati na tržištu rada i u obrazovnom sustavu”
TOMISLAV SOKOL
“Jasno je da su zastupnički klubovi bitni, da je djelovanje zastupnika unutar klubova možda i presudno i mi s naša četiri zastupnika želimo potencirati i još snažnije ugrađivati naše prioritete u prioritete zastupničkog kluba EPP-a”, kaže Ressler.
Pravna pitanja, znanost i obrazovanje
Tomislav Sokol, također pravnik, kaže da će se fokusirati na ona područja kojim se i dosad bavio.
“Fokus će mi biti na onim stvarima kojim sam se i dosad bavio, područja o kojima nešto znam. Budući da sam magistrirao i doktorirao pravo unutarnjeg tržišta EU-a, svakako jedno od područja kojim ću se baviti bit će pravna pitanja, posebno zajedničko tržište, mobilnost, zaštita potrošača, gdje ima dosta prostora za napredak i poboljšanje svakodnevnog života naših građana, poput sigurnosti proizvoda, načina kupovanja i svih standarda čija je zaštita na razina EU-a izuzetno bitna”, kaže Sokol.
>>>EP zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda; Borzan: strašan je utjecaj multinacionalnih kompanija
Dodaje da ga također zanima obrazovanje i znanost jer i sam dolazi iz tog sustava kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i viši predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, a bio je i pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja.
“U obrazovanju postoji prostor za napredak. Tu je program Erasmus plus gdje se zalažemo za utrostručenje proračuna toga programa za razmjenu studenata. Jako je bitno da naši studenti odu u inozemstvo na druga sveučilišta, steknu određena znanja i vještine koje onda povratkom u Hrvatsku mogu implementirati na tržištu rada i u obrazovnom sustavu”, kaže Sokol.
Ističe važnost europskih fondova za razvoj znanosti i obrazovanja te kao primjer navodi projekt u kojem je i sam sudjelovao, a odnosi se na investicijski ciklus u hrvatskoj znanosti, najveći u zadnjih nekoliko desetljeća u kojem je za znanstvenu infrastrukturu povučeno milijardu kuna, za znanstvene centre izvornosti 373 milijuna kuna te na natječaje za mlade znanstvenike, koji su omogućili da puno njih ostane u Hrvatskoj, a koji bi inače otišli van.
Europski fondovi općenito velika su prilika za razvojni iskorak i sustizanje razvijenih članica.
“Jako nam je bitno da sredstava namijenjena za Hrvatsku ostanu na visokoj razini kako bismo mogli investirati, postizati gospodarski rast i dizati standard kako bi Hrvatska sustigla najrazvijenije članice što je upravo i svrha europskih fondova. Druge članice iz srednje i istočne Europe koje su ušle prije nas iskoristile su fondove kako bi postigle razvojni iskorak i to je ono što Hrvatskoj treba i za to ću se zalagati u Europskom parlamentu”, rekao je Sokol.
