Rezolucija koja je u ponedjeljak trebala potvrditi legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog povratno je opalila i osporila isti.
Vodstvo Verhovne Rade na glasanje se odlučilo uslijed činjenično netočnog navoda predsjednika Donalda Trumpa da njegov ukrajinski kolega u istraživanjima javnog mijenja uživa povjerenje samo 4% ispitanika i američko-ruskih poziva da Kijev prije potpisivanja mirovnog sporazuma održi predsjedničke izbore.
Njemačka izvještajna agencija dpa javlja da je glasanje o legitimitetu Zelenskog, koje je koincidiralo s trećom obljetnicom početka ruske invazije na Ukrajinu, zaključeno s 218 glasova potpore. Za njezino usvajanje trebalo je 226 glasova.
U zanimljivom detalju, od glasanja se suzdržalo 54 zastupnika, uključujući 38 zakonodavaca iz stranke Sluga naroda koju je utemeljio Zelenskij.
“Verhovna Rada još jednom podsjeća da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij izabran na slobodnim, transparentnim, demokratskim izborima. Njegov mandat ne dovodi u pitanje ukrajinski narod ili Verhovna Rada,” navodi se u tekstu propalog proglasa.
Redoviti mandat Zelenskog istekao je lani u svibnju, no on ostaje na vlasti jer ukrajinskih ustav postulira da se izbori ne mogu održati dok je na snazi ratno stanje.
Trump je prošlog tjedna izazvao veliku javnu i političku raspravu nakon što je, u navedenom kontekstu, Zelenskog nazvao “diktatorom”.
Potonji je potom rekao da će odstupiti s vlasti ukoliko to osigura trajni i pravedni mir.
“Signal”
Glasanje u Radi neposredno je komentirao bivši savjetnik Zelenskog, Oleksij Arestovič koji se kandidirao za sljedećeg predsjednika Ukrajine.
“Ovo je signal:
– Odlazi, neće biti mandata na neodređeno.
Europa je očekivala “stabilnost” i “podršku” za njega, ali je vidjela kako parlament postavlja brojač za otkucavanje vremena za Zelenskog.
Ovo je šamar: dani su ti odbrojeni.
SAD će morati pregovarati s onima koji će doći na vlast. Ukrajina ne treba privremene figure, već lidere koji djeluju čvrsto i pragmatično – bez histerije, iluzija ili scenarija umjetnog zadržavanja vlasti.
Slabi – van. Odgovorni – preuzimaju kormilo,” napisao je Arestovič koji je u 2019. godini predvidio rusku invaziju i tijekom rata kritizirao ukrajinsko političko i vojno vodstvo što je kulminiralo optužbama da je ruski špijun i njegovim samovoljnim egzilom potaknutim strahom da će biti ubijen.
Optužbe su pritom dubiozne jer su naloge za uhićenje Arestoviča zbog “ekstremizma i terorizma” izdale vlasti u Rusiji i Bjelorusiji.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.