Ruski ministar financija Anton Siluanov je od središnje bake zatražio da odgodi reforme i uvođenje obveznih pričuva prema međunarodnim ‘Basel III’ standardima dogovorenima nakon globalne financije krize, doznaje Reuters.
Zahtjev je fokusiran na razmiricu oko načina i nadležnosti procjene rizika u bankama. Središnja banka želi regulatornu moć, ali bi Ministarstvo financija ocjenjivanje radije prepustilo sustavu domaćih rejting agencija.
Reuters, koji se našao u ekskluzivnom posjedu Siluanova pisma, navodi da postoji šira napetost između ruske vlade i središnje banke oko funkcioniranja bankarskog sektora i alata za poticanje ekonomskog rasta. Iako je mandat središnje banke financijska stabilnost, pojedini ruski ministri drže da bi ona mogla izmijeniti modalitete nadzora i osnažiti plasman kredita. Slične pozive svojim centralama upućuju i druge administracije, primjerice u SAD-u ili Turskoj gdje je neposlušni guverner nedavno popušio otkaz.
Rusko ministarstvo financija želi ekspanzivnu monetarnu politiku, dok središnja banka cilja inflaciju.
>>>Draghi zabrinut za neovisnost Feda
Ministar u pismu guvernerki Elvira Nabiullinaji datiranom 17. srpnja piše da uvođenje viših obveznih pričuva u skladu s (dobrovoljnim) Basel III pravilima mora biti vezano uz uvođenje domaćih rejting agencija za bankarski sektor.
“Mi na umu imamo odgodu povećanja zahtjeva za adekvatni kapital banaka,” napisao je.
>>>Stephanie Kelton predviđa kraj neovisnosti središnjih banaka
Ruske banke su krenule puniti pričuve ali će im za dosezanje standarda trebati godine. Andrey Kostin, moćni izvršni direktor VTB banke koja posjeduje 7,5% nekoć hrvatske “Fortenove”, također traži da se regulacija i procjena kapitala banaka prepusti rejting agencijama “jer bi to poštenije predstavljalo stvarnost.”
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.