Administracija predsjednika Donalda Trumpa promišlja o sankcioniranju nacionalnih ili nadnacionalnih europskih dužnosnika i regulatora odgovornih za implementaciju povijesnog Akta o digitalnim uslugama (DSA), doznao je Reuters od dva izvora upoznata s porivima.
Dužnosnici Državnog ministarstva prošlog su tjedna poveli konzultacije o potezu bez presedana, no još nisu donijeli konačnu odluku o primjeni kaznenih mjera koje bi izgledno podrazumijevale ograničavanje viza.
Reuters je prije u mjesecu izvijestio da je Bijela kuća američkim diplomatima naložila provođenje lobističke i informacijske kampanje s ciljem izmjene ili odbacivanja DSA.
Kontekst
Cenzuri i netransparentnosti sklona Europska komisija Ursule von der Leyen DSA predstavlja kao polugu za uklanjanje ilegalnog sadržaja, uključujući paušalno i proizvoljno definiran “govor mržnje”.
Washington drži da EU stvara zakonske okvire za ograničavanje slobode govora i izražavanja koje garantira Prvi amandman na američku Povelju o pravima.
Amerikanci ofenzivu na DSA pripremaju od početka kolovoza kada je državni tajnik Marco Rubio diplomatima naredio da zabrinutost Washingtona prenesu europskim vladama i regulatorima.
Rubio je prije u svibnju zaprijetio zabranom viza za osobe koje “cenzuriraju” govor Amerikanaca, uključujući na društvenim mrežama i sugerirao da bi politika mogla zahvatiti strane dužnosnike i regulatore američkih tehnoloških kompanija.
Glasnogovorništvo Državnog ministarstva u odgovoru na upit Reutersa nije potvrdio niti opovrglo nakane o sankcioniranju.
“Mi motrimo rastuću cenzuru u Europi s velikom zabrinutošću ali u ovom trenutku nemamo dodatnih informacija.”
Europska komisija inzistira da je DSA alat za suzbijanje ilegalnog sadržaja koji čuva slobodu izražavanja u Europskoj uniji, no poznavatelji lika i djela predsjednice von der Leyen ne dvoje da je riječ o opasnom Aktu s dalekosežnim posljedicama i nuspojavama poput ovih dana aktualnog poriva prema masovnom nadzora komunikacija.
Cenzura
Meta (Facebook, Instagram) i X javno govore da udovoljavanje zahtjevima DSA podrazumijeva cenzuru.
Elon Musk, vlasnik X-a i apsolutist slobode govora, lani je u srpnju otkrio da je Komisija X-u ponudila nezakonit tajni dogovor za tihu cenzuru.
Trump se sa cenzurom suočio tijekom prvog mandata, a osobito nakon građanskih previranja izazvanih njegovim propitivanjem i osporavanjem rezultata predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.
Društvene mreže i medijske platforme, uključujući Facebook, Twitter (danas X) ili YouTube, tada su ograničile ili zaključale njegove račune.
Predsjednik je u drugom mandatu izvršio odmazdu, ograničio ili dokinuo financiranje državnih medija – uključujući znameniti Glas Amerike, Radio Slobodna Europa, Nacionalni javni radio (NPR) i javnu televiziju PBS – uz navode da su rastrošni i/ili pristrani.
Njegova administracija od inauguracije kritizira Europsku komisiju i Europsko vijeće zbog supresije demokratskih procesa u EU, uključujući u Rumunjskoj, Njemačkoj i Francuskoj gdje više ili manje čvrsta desnica osvaja naklonost građana.
Američki potpredsjednik JD Vance u veljači je šokirao europsku političku elitu i održao velebni govor o slobodi i cenzuri, unutarnjoj prijetnji Europskoj uniji.
Potom je, u ožujku, odvagnuo da ignoriranje građanskog nezadovoljstva zbog imigracije predstavlja “civilizacijsko samoubojstvo”.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.