Ekonomski analitičar, investitor i erudit Velimir Šonje u svježem osvrtu bilježi i komentira kerplop inflatornih pritisaka u europodručju gdje su cijene prema preliminarnim podacima u studenom porasle tek 2.4% na godišnjoj razini, što je blizu razine (2.0%) koju u srednjem roku cilja Europska središnja banka (ECB).
>>>Fed revidirao monetarnu politiku, toleranciju inflacije
Šonje se zabavlja činjenicom da je ECB ponovno uhvaćen iza krivulje (engl. behind the curve), što je, podsjeća, “vječna boljka”.
Iako njegov osvrt komentar kaskanja i promašaja ostavlja za “neku drugu priliku”, riječ je o zanimljivom fenomenu bila riječ o inflaciji ili deflaciji budući da je ECB postojano iza krivulje u oba slučaja. Zgodan uvid u navedeno nudi Zsolt Darvas, doktor ekonomije koji na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti predaje ekonometriju.
Darvas je u prosincu 2018. godine u analizi objavljenoj na stranicama think-tanka Bruegel identificirao “golemu sustavnu netočnost projekcija i prognoza ECB-a” koja je uočljiva od početka javne objave relevantnih podataka u 2013. godini.
Kako bilo, Šonje u osvrtu s naslovom “Inflacijski udar je prošao, počinje podvlačenje crte” identificira i razlaže dvije skupine bitnih pitanja.
“Prva se odnosi na pitanja o uzrocima inflacije i reakcijama središnje banke. Najvažnije pitanje glasi: kako je promjena definicije inflacijskog cilja ECB-a 2021., kada je umjesto ranijeg cilja inflacije ‘do 2% na godinu’ uveden cilj ‘2% u srednjem roku’, djelovala na uzroke inflacije i reakcije središnje banke? Tu će se voditi rasprava o ‘lovljenju vlastita repa’.
>>>Šonje podijelio Balassa-Samuelsonov poučak, četiri važne stvari o inflaciji – gurmansku crticu
Druga skupina tema odnosi se na ponašanje tržišta rada te, u tom okviru, na preraspodjelu koju svaka inflacija kao prikriveni porez sa sobom nosi.”
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
