Američki predsjednik Donald Trump u petak je pozvao Svjetsku banku da prekine s posuđivanjem novca Kini, dan nakon što je ta institucija usvojila zajmodavački plan za Peking usprkos negodovanju Washingtona.
Banka je u četvrtak javila o programu posuđivanja Kini teškom između jedne i 1.5 milijarde dolara godišnje kroz zajmove s niskim kamatnim stopama do lipnja 2025. godine. Dokumentacija predviđa postupno smanjenje emisije s aktualnog petogodišnjeg prosjeka od 1.8 milijardi dolara.
>>>‘Daj mi nešto tog novca, ja želim taj novac’: Trump traži uvođenje negativnih kamata u SAD-u
“Zašto Svjetska banka posuđuje novac Kini? Zar je to moguće? Kina ima puno novca, a kad nema, ona ga stvori. STOP!,” napisao je Trump u objavi na svom omiljenom mediju, Twitteru.
“Posudba Svjetske banke Kini oštro je pala i nastavlja se smanjivati kao dio našeg sporazuma sa svim dioničarima, uključujući Sjedinjene Države,” napisali su iz institucije u odgovoru na objavu američkog predsjednika i upit Reutersa. “Mi posuđivanje eliminiramo kako zemlje postaje bogatije.”
Svjetska banka je Kini posudila 1.3 milijarde dolara u fiskalnoj 2019. godini koja je završila s 30. lipnjem. Iznos zajmova je u 2017. godini bio 2.4 milijarde dolara.
No, smanjenje emisije nije dovoljno brzo za administraciju američkog predsjednika Trumpa koja drži da je Peking suviše imućan za međunarodnu pomoć.
>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?
Uz Kinu, za planskom ekonomijom i emisijom novostvorenog novca posežu i druge zemlje ili regije. Europska središnja banka arbitrarno dijeli novostvoren novac po europodručju, dok je Japan, uz raskošno “printanje novca” prošlog četvrtka najavio i fiskalne poticaje vrijedne 122 milijarde dolara. Indija u ovom trenutku predvodi u prakticiranju Moderne monetarne teorije iako se o njoj još uvijek teoretski raspravlja i nedavno je najavila fiskalno-monetarnu injekciju u infrastrukturu čija je vrijednost 1.39 bilijun dolara.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.