Saslušanja kandidata za povjerenike Europske komisije zakompliciralo se uslijed sukoba glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu, zbog čega su se pojavile sumnje da bi u pitanje moglo doći potvrđivanje Komisije do kraja ovoga mjeseca.
Od 4. do 12. studenoga saslušano je svih 26 kandidata za povjerenike. Njih 19 dobilo je pozitivne ocjene nakon saslušanja, ali zapelo je kod ocjenjivanja šestoro izvršnih potpredsjednika (Kaja Kallas, Raffaele Fitto, Roxana Mînzatu, Stéphane Séjourné, Teresa Ribera i Henna Virkkunen) te kod mađarskog kandidata Olivéra Várhelyia.
Za 19 saslušanih kandidata glasale su stranačke grupacije koje tradicionalno čine većinu u Europskom parlamentu – Europska pučka stranka, socijaldemokrati, liberali i zeleni. Njima su se pridružili i zastupnici tvrde desnice iz Europskih konzervativaca i reformista, koji su inače u srpnju glasali protiv reizbora Ursule von der Leyen za predsjednicu Komisije.
Quid pro quo
Kooperativnost ECR-a tumači se njihovom željom da ne naštete jedinom predloženom kandidatu za člana Komisije iz njihovih redova Raffaelu Fittou, koji je predložen za izvršnog potpredsjednika za koheziju i reforme i koji dolazi iz stranke Braća Italije talijanske premijerke Giorgie Meloni.
Socijaldemokrati su od samog početka prijetili da neće podržati tvrdog desničara na mjestu izvršnog potpredsjednika te su tražili da bude obični povjerenik.
Europska pučka stranka je odgovorila da neće podržati Španjolku Teresu Riberu iz Socijalističke radničke stranke (PSOE), koja je predložena za izvršnu potpredsjednicu za zelenu tranziciju i tržišno natjecanje, što je druga najjača pozicija nakon predsjednice Komisije, ako ne prođe Fitto za izvršnog potpredsjednika.
Unutarnji prijepor
Tijekom saslušanja Raffeala Fittoa, zastupnici socijalista bili su relativno blagi pa se očekivalo da će sličan tretman imati i Teresa Ribera.
Međutim, zastupnici iz španjolske oporbene Narodne stranke (PP, Partido popular), koji djeluju unutar Europske pučke stranke žestoko su napadali Riberu i optuživali je da je kao potpredsjednica španjolske vlade i ministrica za energiju i klimu donosila neke odluke koje su mogle pridonijeti tragičnim poplavama koje su nedavno pogodile područje Valencije.
S druge strane, socijalisti optužuju Narodnu stranku koja je na vlasti u području Valencije da napadima na Riberu žele skrenuti pozornost sa svoje odgovornosti za katastrofalne poplave. Tako se polarizacija unutar španjolske političke scene prenijela u Europski parlament.
EPP je podržao svoju članicu, španjolsku Narodnu stranku i inzistira na tome da neće biti ocjenjivanja nastupa izvršnih potpredsjednika sve dok se Teresa Ribera kao potpredsjednica španjolske vlade na pojavi u sljedeću srijedu pred španjolskim parlamentom i objasni svoju ulogu kao ministrice za ekološku tranziciju u poplavama u Valenciji. EPP također traži da se Ribera obveže da će podnijeti ostavku na položaj Komisiji bude li u Španjolskoj protiv nje podignuta optužnica.
Mađarski “slučaj”
Slučaj Olivéra Várhelyia, dosadašnjeg povjerenika za proširenje koji je u novoj Komisiji predložen za povjerenika za zdravstvo i dobrobit životinja, poseban je i on je jedini od običnih povjerenika koji je poslan na popravni. Od njega je nakon saslušanja zatraženo da odgovori na nekoliko pisanih pitanja, što je on i učinio. Međutim, i dalje se odugovlači s ocjenom njegova nastupa te je i on upao u paket zajedno sa izvršnim potpredsjednicima. Većina stranaka tražila je da se o Varhelyiu odlučuje u paketu s izvršnim potpredsjednicima, ali su socijalisti to odbili. Međutim, problem s Varhelyiem je u tome što bi mađarski premijer Viktor Orban mogao otezati s imenovanjem novog kandidata ako on bude odbijen, a to bi onda moglo dovesti do daljnje odgode izglasavanja nove Komisije.
“Prazan hod”
Ocjene o preostalih sedam članova Komisije mogu biti donesene u paketu ili da se o svakom od njih pojedinačno odlučuje. U ovom drugom slučaju svaki od kandidata treba dobiti dvotrećinsku većinu u odborima pred kojima su saslušavani, a ako nema takve većine ide se u drugi krug tajnog glasanja, u kojem je dovoljna obična većina. Međutim, druga opcija je vrlo riskantna i ako netko od kandidata ne prođe odgađa se izglasavanje cijele Komisije.
Konačna odluka sigurno se neće donijeti prije sljedeće srijede kada bi se Ribera trebala pojaviti u španjolskom parlamentu.
Europski parlament trebao bi glasati o potvrđivanju cijele Komisije na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 27. studenoga. Da bi to bilo moguće potrebno je da svi predloženi kandidati dobiju zeleno svjetlo za svoje nastupe na saslušanju.
U slučaju da padne netko od predloženih kandidata izglasavanje Komisije moglo bi biti odgođeno za sljedeću godinu, što bi dodatno produljilo razdoblje praznog hoda s obzirom da su europski izbori održani još u lipnju. Stoga se može očekivati da će unatoč ovoj maloj političkoj drami ipak doći dogovora i da će nova Komisija moći započeti s radom 1. prosinca.
Povezane vijesti
