Inflacija u europodručju u lipnju je pala treći mjesec zaredom uslijed urušavanja posredničkim ratom i izlaskom iz pandemije uvjetovanog divljanja cijena hrane i energenata, pokazalo je u petak preliminarno izvješće europskog statističkog ureda, Eurostata.
>>>Popuštanje cijena, propadanje industrije u europodručju
Podaci, koji pokazuju tek sramežljivo hlađenje inflatorne jezgre, izgledno neće utjecati na nastavak stezanja monetarne politike Europske središnje banke koja najavljuje daljnje poskupljenje novca u srpnju i rujnu.
Inflacija u 20 članica eurozone ovog se mjeseca povukla na 5.5%, sa 6.1% u svibnju.
Popuštanje je svesrdno, jedina članica koja bilježi rast cijena je Njemačka gdje je kretanja cijena u korelaciji sa snažnim fiskalnim potporama.
>>>Njemačka bilježi najveću inflaciju cijena hrane u povijesti praćenja podataka
Inflatorna “jezgra”, iz koje su isključene nepostojane cijene hrane i energije, prihvaćena kao bolji indikator temeljnih trendova, ohladila se tek mrvicu, na 6.8% sa 6.9%.
Usluge su bile jedina kategorija u kojima su cijene ubrzale s 5.0% u svibnju na 5.4% u lipnju sugerirajući da su pandemijom i ratom izmučeni Europljani spremni na potrošnju unatoč poskupljenju zaduživanja.
Europska središnja banka referentne kamatne stope za financijski sustav postojano povećava od srpnja 2022. i one su sada na najvećim razinama u 22 godine. Aktualne projekcije središnjice predviđaju da će inflacija iznad ciljane stope od 2% ostati do kraja 2025. godine.
>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem
Većina članova upravnog vijeća drži da je daljnje poskupljenje novca u rujnu izgledno, no guverneri ranjivijih članica, poput Italije i Portugala, pokazuju sve veći nemir i zaziranje.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
