Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2019. iznosila je 6 496 kuna, što je nominalno više za 1,2%, a realno za 0,8% u odnosu na rujan 2019., javlja DZS.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2019. iznosila je 8 813 kuna, što je nominalno više za 1,4%, a realno za 1,0% u odnosu na rujan 2019.
>>>Umjesto povećanjem, porezne olakšice rezultirale smanjenjem plaća: rujan
Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2019. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12 077 kuna, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4 245 kuna.
Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2019. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 17 687 kuna, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 5 372 kune.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2019. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 3,4%, a realno za 2,8%.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2019. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 3,7%, a realno za 3,1%.
>>>Plaće u rujnu 1,1% manje nego u kolovozu: DZS
Za razdoblje od siječnja do listopada 2019. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 6 439 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno više za 3,2%, a realno za 2,5%.
Za razdoblje od siječnja do listopada 2019. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 8 745 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno više za 3,6%, a realno za 2,9%.
Prosječna satnica u listopadu 35,76 kuna, 7,0% manje nego u rujnu
U listopadu 2019. bila su prosječno 182 plaćena sata, što je za 9,0% više nego u rujnu 2019. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Zdravstvene zaštite (188), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (167).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za listopad 2019. iznosila je 35,76 kuna, što je u odnosu na rujan 2019. niže za 7,0%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 3,5%.
Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za listopad 2019. iznosila je 48,52 kune, što je u odnosu na rujan 2019. niže za 6,9%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 3,8%.
Medijalna neto plaća za listopad 2019. iznosila je 5 630 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7 382 kune, piše DZS (.pdf).
Komentar HGK:
U listopadu je zabilježen rast plaća na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u listopadu ove godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6.496 kuna, što je 78 kuna više nego u rujnu te 215 kuna ili 3,4% više nego u listopadu prošle godine. Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini povećana za 120 kuna, na iznos od 8.813 kuna, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 318 kuna ili za 3,7%. Pri rastu potrošačkih cijena od 0,6% realan godišnji rast plaća bio je nešto niži i iznosio je 2,8% kod neto i 3,1% kod bruto plaće. Riječ je nastavku dinamičnijeg rasta bruto plaće u odnosu na rast neto plaće koji je prisutan od prosinca 2017. godine.
>>>HGK: revizija DZS-a povećala broj zaposlenih u srpnju za 109,6 tisuća
Kontinuitet gospodarskog rasta i pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti stvara povoljno okružje za povećanje plaća, pri čemu nedostatak radnika određenih struka vrši dodatan pritisak na rast dijela plaća. Navedena su kretanja poduprta učincima poreznih promjena, stupnjevitim povećanjem plaća u državnim i javnim službama te rastom minimalne plaće.
>>>Sindikat policijskih službenika odbacio ‘sramotne plaće’, najavio štrajk: pismo
U takvim je okolnostima sumarno u prvih deset mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8.745 kuna, što je nominalno 3,6%, a realno 2,9% više nego u prvih deset mjeseci 2018. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6.439 kuna, što je nominalno 3,2%, a realno 2,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom je najviši rast neto plaće ostvaren u Informacijskim uslužnim djelatnostima (+9,7%), Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+8,8%) te u Proizvodnji kože i srodnih proizvoda (+8,0%), dok je istodobno razina plaće najviše smanjena u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-6,3%), Šumarstvu i sječi drva (-3,8%) te Pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (-3,1%).
>>>Burilović: ne smijemo trošiti više nego što imamo
Plaće rastu i u drugim europskim zemljama uz, u pravilu, višu dinamiku kod sličnih tranzicijskih zemalja. Prema dosad raspoloživim podacima, među sličnim su zemljama u listopadu bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1.742 eura), Poljska (1.212 eura), Hrvatska (1.187 eura), Slovačka (1.132 eura) i Rumunjska (1.071 euro), a slijede ih Crna Gora (776 eura), Bosna i Hercegovina (736 eura) i Sjeverna Makedonija (622 eura). Pritom Hrvatska i slične zemlje bilježe natprosječan rast troška rada u odnosu na prosjek Europske unije, ponajprije kao rezultat dinamičnijeg rasta troška plaća. Tako je u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine trošak rada u Hrvatskoj povećan za 5,0%, što je iznad prosječnog ostvarenja u EU 28 (3,1%), ali i niže od većine sličnih zemalja EU10, izuzev Slovenije i Litve. Gotovo je identična situacija i s troškom plaća sadržanom u trošku rada koji je istodobno u Hrvatskoj povećan za 6,0% (u EU 28 za 3,2%), što je niže nego u svim zemljama EU 10, osim Slovenije. Očito je da dinamičan rast troška plaća u Hrvatskoj zasad ne narušava konkurentnost u odnosu na slične zemlje, osobito jer se u dijelu zemalja (Mađarska, Bugarska i Rumunjska) on u pravilu kreće po visokim dvoznamenkastim stopama rasta.
>>>HZZ najavio kraj neoliberalnog sužanjstva u Hrvatskoj: SOR
Očekujemo da će se rast plaća nastaviti i u narednom razdoblju pri održavanju gospodarskog rasta i pozitivnih pomaka na tržištu rada. Dodatan će utjecaj na rast plaća imati promjene u okviru četvrtog kruga porezne reforme i daljnje podizanje iznosa minimalne plaće na početku sljedeće godine te realizacija postignutih sporazuma sa sindikatima oko povećanja plaća u okviru državnog i javnog sektora.
DZS/HGK
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.