Biznis i ekonomijaPreporučeno

Upozorenje o ‘katastrofi’, odmak od BDP-a kao glavnog mjerila uspjeha | trostrani summit

Europsko vijeće u srijedu je održalo tripartitnu videokonferenciju posvećenu socioekonomskoj budućnosti Europske unije. Na summitu su uz domaćina, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, sudjelovali predstavnici Europske konfederacije sindikata (ETUC), Europske udruge javnih poduzeća i poduzeća od općeg interesa (SGI Europe), Europske udruga obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (SMEunited) te Europskog centra poslodavaca i poduzeća (CEEP).

Trostrani su razgovori tražili odgovor na pitanje: “Kako postići pošten i održiv oporavak?” od socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.

>>>Komisija predstavila smjernice za nacionalne fiskalne politike, oporavak od pandemije

“Dok održavamo vitalne hitne mjere za radnike i tvrtke, također se moramo pripremiti za budućnost. Masivni paket oporavka odobren prošlog srpnja bit će presudan za postizanje naših klimatskih i digitalnih ambicija. Istovremeno, doprinos socijalnih partnera u okviru socijalnog dijaloga bit će presudan za provedbu nacionalnih planova oporavka. Na društvenom summitu u Portu stavit ćemo socijalnu Europu na vrh naše političke agende. Želimo održivi rast koji se mjeri s više toga od samog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Želimo prosperitetnu Europu koja štiti naš okoliš, ulaže u vještine, inovira i pospješuje blagostanje,” najavio je u priopćenju objavljenom nakon sastanka Michel.

Upozorenje ETUC-a

Od drugih dionika koji su izvijestili o sastanku, ističe se priopćenje ETUC-a čiji predstavnici drže da se krojači politika poigravaju s budućnošću, dok ističu zaziranje zemalja članica od zaduživanja i podcrtavaju da je novac iz europskih fondova i instrumenata, a osobito njegov konkretan učinak u realnoj ekonomiji još daleko na horizontu.

>>>Vlada RH daleko najgora i najnesposobnija u čuvanju dohotka | Eurostat

“Naša ekonomija i tržište rada žive u limbu. Mi vidimo relativno niske razine nezaposlenosti i stečajeva jer su izvanredne mjere zaštitile stotine tisuće biznisa i desetke milijuna radnika, ali će situacija vrlo skoro dramatično eksplodirati,” rekao je sugovornicima glavni tajnik ETUC-a, Luca Visentini.

>>>U neshvatljivom propustu Vlada RH nije zatražila novac za samozapošljavanje

“Unatoč izvanrednim mjerama, mi već vidimo porast nejednakosti i prekarijata bez presedana, budući da mjere nisu stigle do svih radnika. Fondovi za oporavak počet će se distribuirati krajem godine, za njihov će učinak trebati jedna do dvije godine. Stoga je nužno hitno produljenje izvanrednih mjera za zapošljavanje i ekonomiju, inače ćemo se suočiti sa katastrofom,” nastavio je.

Instrumenti “bez svirača”  

“Postoji također potreba za popunjavanjem postojećih praznina u izvanrednim mjerama, širenjem i povećanjem podrške za mala i srednja poduzeća (SMEs), samozaposlene, nestandardne i prekarne radnike. ETUC je osobito zabrinut jer zemlje članice nisu iskoristile sredstva alocirana za izvanredne mjere, posebice (instrument) SURE, i što nemaju planove za korištenje zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost jer se boje generiranja prekomjernog javnog duga,” upozorio je Visentini.

U širem kontekstu, pojedini krojači europskih monetarnih i fiskalnih politika u posljednjim tjednima također izražavaju bojazan da će novac za oporavak uslijed birokracije i “top-down” distribucije stići prekasno za izbjegavanje ozbiljnih gospodarskih, pa tako i socijalnih nevolja ili previranja.

>>>Novac za oporavak mogao bi se pokazati nedovoljnim | Schnabel

Na kurs rasprave snažno utječe fiskalna politika Sjedinjenih Američkih Država i drugih naprednih ekonomija koje su nacionalne planove i dugoročne projekte potisnule u drugi plan te posegnule za neposrednom pomoći i direktnim uplatama novca građanima.

>>>Fed očekuje najsnažniji rast u četrdesetak godina, polet BDP-a za 6.5%

“Parametri fiskalne rasprave jasno su se pomakli s odlukom Sjedinjenih Država,” rekao je u srijedu u razgovoru za CNBC glavni ekonomist Europske središnje banke Philip R. Lane. “I to je važno pitanje o kojem europski kreatori politika moraju promisliti.”