Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetit će u utorak Hrvatsku, “najmlađu i snažno proeuropsku zemlju članicu”, potvrdio je u četvrtak njezin glasnogovornik Jens Flosdorff.
“Izabrana predsjednica Komisije želi u utorak posjetiti Hrvatsku, najmlađu i snažno proeuropsku članicu”, rekao je Flosdorff Hini.
Dodao je da se Ursula von der Leyen veseli suradnji s Hrvatskom koja sljedeće godine preuzima predsjedanje Unijom.
Hrvatska je među prve tri zemlje koje će posjetiti novoizabrana čelnica izvršnog tijela EU-a. U utorak je bila u Parizu, u četvrtak je u Varšavi, a idući utorak u Zagrebu.
>>>Gubitak podrške Kramp-Karrenbauer nakon preuzimanje resora Ursule von der Leyen: anketa
Očekuje se da će Ursula von der Leyen, osim o prioritetima hrvatskog predsjedništva, s premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarati i o pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) te o hrvatskim nastojanjima za ulazak u schengenski prostor i u eurozonu.
Neizostavna tema bit će i formiranje nove Komisije budući da nova predsjednica intenzivno radi na tome.
Premijer Plenković je tijekom pregovora o izboru novog čelnika EK-a bio jedan od onih koji su najviše inzistirali da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, relativnoj pobjednici na europskim izborima.
Ursula von der Leyen zatražila je od zemalja članica da joj do 26. kolovoza dostave kandidate za članove EK-a.
>>>Von der Leyen najavila jaka povjerenstva za ‘marginaliziranu’ srednju i istočnu Europu
Dosad je to učinilo 16 od 28 zemalja članica, predloživši samo šest žena. S obzirom na želju nove predsjednice da u Komisiji ima jednak broj muškaraca i žena to se u ovom trenutku čini teško izvedivom zadaćom.
Von der Leyen želi da joj svaka članica pošalje po dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca, ali to dosad nije poslušala nijedna država Unije. Nova predsjednica će koristiti taktiku “mrkve i batine”, a zemlje koje kandidiraju ženu imat će puno veće izglede da dobiju resor u EK-u koji žele.
Osim muško-ženske, Von der Leyen će morati voditi računa i o zemljopisnoj ravnoteži budući da su članice iz srednje i istočne Europe ostale kratkih rukava pri raspodjeli ključnih pozicija u europskim institucijama.
