Wunsch upozorio na 'mjesečarenje' u određivanju kamatnih stopa

Europska središnja banka (ECB) riskira “mjesečarenje” u zonu prejeftinog zaduživanja i mora biti spremna na stanku u smanjenju referentnih kamatnih stopa za financijski sustav, rekao je u razgovoru za Financial Times guverner Središnje banke Belgije i član Upravnog vijeća ECB-a, Pierre Wunsch.

ECB je s krajem siječnja kamatnu stopu na novčani depozit odredio na 2.75 % i podcrtao neizvjesnost oko daljnjeg smjera, no tržišta uslijed anemičnog gospodarskog rasta i dalje očekuju nastavak popuštanja na 2% do kraja godine.

Pojedini jastrebovi u upravnom vijeću s 26 članova sada sve snažnije signaliziraju ili ponavljaju da kurs nije zacrtan već ovisan o podacima u realnom vremenu.

“Ne tražim pauzu u travnju, ali ne smijemo mjesečariti do [kamatne stope od] 2 posto bez promišljanja o tome,” rekao je Wunsch u intervjuu objavljenom u petak “Ostavimo to otvorenim: ako podaci opravdavaju novo smanjenje, smanjit ćemo. Ako ne, možda ćemo morati zastati.”

Njegovo gledište dijeli i Isabel Schnabel, utjecajna članica šesteročlanog izvršnog vijeća, koja je također signalizirala da se aktualni ciklus monetarno popuštanja bliži kraju nakon što se referenta stopa spustila s 4% na 2.75%.

Schnabel pritom eksplicitno upozorava na rizike od novog propinjanja cijena, dok Wunsch kaže kako je “relativno opušten oko izgleda inflacije”.

“Uz pretpostavku da nema velikih šokova, mislim da su rizici za inflaciju prema dolje i gore relativno ograničeni,” rekao je, dodavši: “Inflacija u Europi bi mogla biti dosadan dio 2025., a 2025. neće biti dosadna.”

Fina prilagodba

Predsjednica ECB, Christine Lagarde, u siječnju je u komentaru odluka rekla da je “potpuno prerano” govoriti o promjeni smjera, no inflacija je u posljednja četiri mjeseca pokazala znakove ponovnog zagrijavanja na 2.5% nasuprot ciljanoj stopi od 2% u srednjem roku.

Wunsch je u takvom kontekstu prepoznao rastuću nesigurnost oko prigodne razine kamatnih stopa, rekavši kako “niti nije siguran” da je ona u zoni koja ograničava rast i inflaciju.

Slično su dvojbe u posljednjim mjesecima izrazili i drugi članovi odbora iako teorija sugerira da su kamate od 2.5% neutralnog karaktera, odnosno da ne potiču, niti guše gospodarstvo.

Belgijanac je rekao da je ECB sada suočen sa zadaćom “mekog prizemljenja” i “fine prilagodbe” što bi moglo uključivati “pomalo pokušaja i pogrešaka”.

“U nekom trenutku – a to bi moglo biti na jednom od sljedećih sastanaka, ovisno o tome hoćemo li imati iznenađenje ili ne – možda ćemo morati razmotriti ne samo krećemo li se u pravom smjeru, nego i pravim tempom.”

Pritom nije isključio niti smanjenje stopa ispod 2%, ovisno o inflatornim pritiscima, eksternim šokovima i gospodarskom okolišu.

Komentari i procjene Wunscha u velikoj su mjeri komplementarne s gledištima hrvatskog člana upravnog odbora Borisa Vujčića koji je sredinom veljače također odvagnuo da se “približavamo raspravi o terminalnoj stopi”.