Hrvatska mora identificirati i nadzirati poslovne subjekte i privatne osobe čiji kapital predstavlja utjecaj Putinovog režima na hrvatsko gospodarstvo i politiku, zbog čega Klub Zeleno-lijevog bloka zahtijeva osnivanje Nacionalnog odbora za praćenje sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji. Odbor bi imao status radnog tijela Hrvatskog sabora, rekli su u ponedjeljak na konferenciji za medije predsjednica Kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić i zastupnici Ivana Kekin i Bojan Glavašević.
>>>Sinčić upozorio na opstojnost poljoprivrede, pozvao na trenutačnu obustava sankcija Rusiji
“Inicijativu za osnivanje Nacionalnog odbora za praćenje sankcija Rusiji pokrenuli smo u kontekstu summita Krimske platforme te premijerovih optužbi o ruskom utjecaju u Hrvatskoj. Ovo vidimo kao priliku da se hrvatsko gospodarstvo, politika, ali i društvo u cjelini oslobode negativnog utjecaja Putinovog režima, odnosno s njim povezanog kapitala, koji ovdje nije bio da bi djelovao investicijski, već isključivo geostrateški,” rekla je Benčić.
Navele je da bi predloženi Nacionalni odbor na svoje sjednice mogao pozivati predstavnike državnih i javnih tijela kao i predstavnike pravnih osoba i pojedince od interesa za rad Odbora.
>>>Europske žrtve i sankcije rezultirale rekordnim profitom, izvanrednom dividendom Gazproma
Odbor bi imao ovlast nadzirati i ocjenjivati sve vezano za sankcije, od institucija i osoba nadležnih za njihovu provedbu, do davanja prijedloga i preporuka Vladi i Saboru oko svih pitanja vezanih za odgovor na agresiju. Također bi imao ovlasti konzultirati stručnjake o relevantnim pitanjima i pozivati ih na sjednice Nacionalnog odbora. Najmanje jednom u dva mjeseca Nacionalni odbor morao bi podnositi izvješće o radu Saboru.
Nadzorni mehanizam
Nacionalni odbor bi djelovao sve do prestanka sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a sastojao bi se od 11 članova, šest iz redova vladajućih, pet iz redova opozicije, koja bi imala i mjesto predsjednika Odbora.
>>>Mađarska upozorava na samoranjavanje sankcijama, traži promjenu strategije
“Očito je da je u hrvatski gospodarski krvotok, energetski, prehrambeni i poljoprivredni, već ranije, a za vrijeme Andreja Plenkovića još i više, ušao ruski kapital i u tom smislu važno je postaviti jasne nadzorne mehanizme utjecaja tog kapitala na gospodarske tokove, no i provedbe djelovanja sankcija dogovorenih na razini Europske unije,” rekla je Kekin pa navela primjere ruskog utjecaja u ključnim sektorima.
“Činjenica je da je najveća plinska kompanija u Hrvatskoj ekskluzivni zastupnik Gazproma, da je preuzimanjem Agrokora najveći udio stekla ruska državna banka VTB, da tvrtke povezane s ruskim kapitalom imaju značajnu ulogu u preuzimanju dionica Fortenove, također i značajan udio u Luci Ploče, ruski utjecaj vidljiv je i u segmentu turizma. (…) Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu ovisnosti o mađarskom MOL-u i MET-u koji je zakupio kapacitete LNG-a, a poznato je kakva je politika (Viktora) Orbana prema sankcijama Rusiji.”
Nadstranačka inicijativa
O značaju inicijative upravo u trenutku održavanja summita Krimske platforme govorio je zastupnik Bojan Glavašević, koji je uvodno istaknuo kako je nedemokratski i neparlamentarno što su premijer i predsjednik Sabora odlučili u potpunosti isključiti opoziciju iz rada summita.
Unatoč tomu, dajemo vrlo konkretan doprinos, rekao je.
“Na taj način preuzimamo odgovornost za nadzor nad provedbom sankcija i osiguravamo još snažniju političku podršku Ukrajini. Ova inicijativa je nadstranačka i iznad dnevne politike. Praćenje provedbe sankcija je važno zato što na taj način osiguravamo konzistentnost i dosljednost politike prema Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, ali i ograničavanje ruskog utjecaja u Hrvatskoj. Budući da i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, razmatra mogućnost imenovanja posebnog povjerenika za nadgledanje provedbe sankcija u zemljama članicama EU, to samo potvrđuje opravdanost i pravovremenost naše inicijative,” rekao je Glavašević prema priopćenju stranke.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš/Možemo!
