Znanstvenici Sveučilišta Harvard u novom istraživanju potvrđuju vezu između stresa i sijede kose te otkrivaju da mehanizam uključuje prekursor adrenalina, noradrenalin, s utjecajem na matične (STEM) stanice zadužene za proizvodnju pigmenta.
Prijašnje su studije za proces krivile gene i genetsko nasljeđe.
Tim je do rezultata došao izazivanjem različitih oblika stresa u miševa, uključujući iznenadne “potrese” kaveza, vlaženje gnijezda, rapidne promjene svjetla i obuzdavanje kretanja. Testovi su pokazali da noradrenalin utječe na melanocitie, tjelesne stanice smještene između bazalnih stanica epiderme, odnosno vanjskog sloja kože.
>>>Kad kiši biljke ‘zvone na uzbunu’: PNAS
Folikul kose sadrži bazen matičnih stanica za stvaranje melanocita koji stvaranjem melanina utječe na boju vlasi ili kože. Stresom izazvana jurnjava noradrenalina poseže u isti bazen gdje velik broj stanica pretvara u melanocite ali se oni uslijed kemijskih reakcija nepovratno raspadaju.
“Stres kroz aktivaciju simpatikusa (dijela živčanog sustava aktivnog tijekom straha ili tjeskobe) dovodi do gubitka matičnih stanica melanocita koje su važne za regeneraciju pigmenta kose,” rekla je suautorica studije, biologinja matičnih stanica Ya-Chieh Hsu. “Jednom kad se rezervoar iscrpi, to je to.”
>>>Hrvatsko-američki fizičar sudjelovao u otkriću novog stanja materije
Znanstvenica dodaje kako sumnja da je sličan mehanizam odgovoran za gubitak pigmentacije povezan sa starenjem. “Definitivno postoje zajednički odgovori matičnih stanica melanocita na stres i starenje. Vi bazen s matičnim stanicama u suštini gubite i starenjem.”
“Farmaceutske fontane mladosti”
Šira znanstvena zajednica pozdravlja rezultate istraživanja objavljenog 22. siječnja u renomiranom žurnalu Nature (link za besplatni pristup studiji via Springer) i procjenjuje njezin značaj za naše razumijevanje procesa starenja.
Profesor Christopher Deppmann, biolog sa Sveučilišta Virginije koji nije sudjelovao u studiji, za Guardian kaže da otkriće ima “duboke implikacije” za način na koji znanstvenici promišljaju o biologiji matičnih stanica, stresu i starenju.
>>>Otkriven je jeftin način za hvatanje atmosferskog CO2 i njegovo pretvaranje u ugljen
“Kao svaka dobra studija, ovo istraživanje otvara najmanje onoliko pitanja na koliko odgovara, ali bi mogla predstavljati važan korak ka racionalizaciji i razvoju farmaceutskih fontana mladosti,” rekao je. “Ja mislim da smo tek zagrebli površinu o tome kako i u kojoj mjeri stres i obrambeni mehanizmi iscrpljuju populacije matičnih stanica. Je li to povezano ili ne s uzročnicima preuranjenog starenja tek treba utvrditi, ali ja se ne bih kladio protiv toga.”
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.